Što su oznake, što tvrdnje, a što javni podaci i čemu služe?

20220222 025242 0000

Kako bi kupci parfema ostvarili puno pravo na informiranu kupnju, IV. poglavlje Uredbe naslovljeno je “Podaci za potrošače”, a odnosi se na tri različite skupine podataka koji su dostupni svim kupcima.
To su oznake, tvrdnje i javni podaci.

OZNAKE su propisane skupine podataka koji se nalaze na svakom primjerku kozmetičkog proizvoda na tržištu.

TVRDNJE čine podaci s kojima kozmetički proizvod nastupa na tržištu, a putem svojih sredstava ili na samom proizvodu objavljuje ih proizvođač ili brend.

JAVNI PODACI su propisane skupine podataka kojima je kupcima omogućena provjera oznaka i tvrdnji, odnosno puno pravo na informiranu kupnju.
Oni ne moraju biti objavljeni u sredstvima kojima se parfem predstavlja na tržištu ili navedeni na proizvodu, ali moraju biti lako dostupni, ako ih potrošač zatraži.

1. OZNAKE


Uredba ne koristi pojam “deklaracija”, već koristi pojamoznake na kozmetičkom proizvodu” / “označavanje” .

Deklaracija najvećim dijelom obuhvaća oznake na način na koji su propisane u kozmetičkoj regulativi, ali uz njih sadrži još dva podatka: tržišno ime /naziv proizvoda i vrstu proizvoda. U slučaju parfema, ako se radi o parfemskoj tekućini, kao vrsta proizvoda navode se tržišni nazivi parfemskih koncentracija (extrakt/parfem, parfemska voda, toaletna voda, kolonjska voda).

Oznake koje se trebaju nalaziti na svakom pojedinačnom primjerku parfema na tržištu navedene su precizno u čl. 19 Uredbe:

  • (a) Ime ili registrirano ime i adresa odgovorne osobe
    Ako je parfem uvezen u EU, odnosno proizvođač nema sjedište ili registriranu podružnicu u EU, kao dodatan podatak potrebno je u navest i zemlju porijeka.
  • (b) Masa (u gramima) obujam (u mililitrima) sadržaja proizvoda
    Uredba precizno navodi u kojim slučajevima / na kakvim proizvodima nije potrebno navesti ovu oznaku.
  • (c) Datum do kojeg će kozmetički proiizvod ostati siguran tako što će zadržati svoje prvotne funkcije, odnosno najkraći rok trajanja
    Podatak (datum) iz ove oznake određuje se na temelju laboratorijski provedenih testova stabilnosti, koji su sastavni dio dokumentacije o kozmetičkom proizvodu (PIF).

    Ova oznaka uključuje tekst “rok trajanja/najkraći rok trajanja” i datum te piktograme/sličice propisane Prilogom VII Uredbe, koja se odnosi na “najkraći rok trajanja”.

    Kada je utvrđeno da je najkraći roko trajanja dulji od 30 mjeseci, potrebno je navesti razdoblje (u mjesecima i/ili godinama) nakon otvaranja, do isteka kojeg je proizvod siguran i potrošač ga može koristiti bez ikakve opasnosti, zajedno s pripadajućim simbolom koji se odnosi na “razdoblje nakon otvaranja”.
  • (d) Posebne mjere opreza vezane uz način upotrebe
  • (e) Serijski broj proizvodnje (broj “lota” / “batcha”) ili referentni broj za identifikaciju
    Kada se radi o parfemima, jedino ova oznaka mora se nalaziti i na bočici/spremniku, osim u slučaju kada se radi o uzorcima koji sadrže manje od 5 grama ili mililitara.

    Ovaj podatak pristiže od proizvođača parfemske tekućine, koji serijski broj proizvodnje utvrđuje temeljem procedura i dokumentacije koja je rezultat njegove utvrđene i opisane dobre proizvođačke prakse.
  • (f) Funkciju kozmetičkog proizvoda, osim ako to nije jasno iz navoda vrste proizvoda.
  • (g) Popis sastojaka
    Popis sastojaka nastaje iz podataka koji su dobiveni laboratorijskom analizom kvalitativno-kvantitativnog sastava parfemske tekućine, a koja se sastavni dio dokumentacije o parfemu (PIF).

ŠTO SU SASTOJCI I KAKO SE OZNAČAVAJU?

Sastojak je bilo koja tvar ili smjesa koji se namjerno koristi u kozmetičkom proizvodu tijekom proizvodnog postupka, osim nečistoća u upotrijebljenim sirovinama i pomoćnih tehničkih materijala upotrijebljenih u smjesi, ali koji nisu prisutni u krajnjem proizvodu.

Ispred sastojaka u popisu mora stajati izraz oznaka“Sastojci:”, a pojedini sastojci u popisu navode se silaznim redoslijedom s obzirom na njihovu masu u vrijeme kada su dodani kozmetičkom proizvodu. Sastojci u koncentracijama manjim od 1 % mogu se navesti bilo kojim redoslijedom nakon sastojaka u koncentracijama većim od 1 %.

Za parfeme vrijedi sljedeće:

Na parfeme i aromatske spojeve te njihove sirovine upućuje se putem izraza „parfem” ili „aroma”.

Prisutnost tvari čije je navođenje propisano stupcem “Ostalo” Priloga III. navode se u popisu sastojaka uz izraze parfem ili aroma.

UREDBA (EZ) 1223/2009 / čl 19 (g) – Oznake .

ŠTO TO ZNAČI?

To znači da je zakonodavac pri opisu sadržaja oznake “popis sastojaka” u slučaju svih grupa kozmetičkih proizvoda (ne samo parfema) ostavio mogućnost da vlasnik prava nad formulom na temelju koje je proizveden miris sačuva svoj poslovni interes, ako je formula mirisa zaštićena, tako što je sve materijale (sirovine) od kojih proizveden miris, a koji bi inače bili prikazani kao sastojci parfema na isti način na koji su prikazani u drugim kozmetičkim proizvodima, tretirao kao jedan sastojak (smjesu), kojoj je dodijelio jedinstveni opći naziv “parfem”, odnosno “aroma”.

Izuzetak od ovog čine samo pojedini spojevi (koji mogu biti prisutni u više materijala i dolaziti iz različitih materijala) čije je koncentracije u kozmetičkim proizvodma zakonodavac ograničio zbog njihovog potencijalno štetnog utjecaja.

Radi se o alergenim sastojcima i iritansima. Zato je propisano da, neovisno o tome što formula mirisa može biti zaštićena, svi koji dođu u izravan dodir s bilo kojim primjerkom kozmetičkog proizvoda u kojem se nalazi alergen ili iritans imaju pravo na informaciju o tome, jer to omogućuje njihovu osobnu procjenu sigurnosti za upotrebu.

TKO STVARA OZNAKE?

Uredba ne navodi tko sve može stvoriti oznake na proizvodima, već samo tko je odgovoran za oznake na proizvodu, a to je odgovorna osoba za stavljanje parfema na tržište.

Ako sami sastavljate sadržaj oznaka, ili to za vas čini proizvođač kojeg ste angažirali, poželjno je da nezavisna stručna osoba pregleda oznake (deklaraciju) i provjeri sve podatke prije nego što ih date otisnuti ili nalijepiti na kutije/vanjsku ambalažu vašeg parfema.

U pravilu, osobe/trgovačka društva koja nude uslugu izrade sigurnosne procjene ili cjelokupnog PIF-a u svojoj ponudi imaju i uslugu sastavljanja i/ili pregleda oznaka.

2. TVRDNJE


Za razliku od oznaka, koje Uredba 1223/2009 detaljno opisuje, određujući njihov točan sadržaj, oblik i način priopćavanja, tvrdnje su u temeljnom propisu samo osnovno određene, tako što je zakonodavac opisao što sve čini tvrdnje i zabranio one tvrdnje koje parfemu pripisuju obilježja ili funkcije koje on nema:

Pri označivanju, osiguranju dostupnosti na tržištu i reklamiranju kozmetičkih proizvoda nije dopušteno koristiti tekst, imena, robne žigove, slike i simbolične ili druge oznake kojima se tim proizvodima pripisuju obilježja ili funkcije koje oni nemaju.

UREDBA (EZ) 1223/2009 / Podaci za potrošače – čl. 20 , Tvrdnje .

Tvrdnjama bavi zaseban, pomoćni propis: Uredba Komisije (EU) br. 655/2013 od 10. srpnja 2013. o utvrđivanju zajedničkih kriterija za opravdanje tvrdnji koje se koriste u vezi s kozmetičkim proizvodima.

Ova se Uredba primjenjuje na tvrdnje u obliku teksta, imena, žigova, slika i simboličnih ili drugih oznaka kojima se eksplicitno ili implicitno navode obilježja ili funkcije proizvoda pri označivanju, osiguranju dostupnosti na tržištu i reklamiranju kozmetičkih proizvoda.

Primjenjuje se na svaku tvrdnju, neovisno o mediju ili vrsti upotrijebljenog marketinškog alata, naznačenih funkcija proizvoda i ciljne publike.

UREDBA KOMISIJE (EU) 655/2013 – čl. 1

Drugim riječima: tvrdnja je sve što u vezi sadržaja, funkcije i učinaka parfema navedete na samom proizvodu, ili u vezi njega, implicitno ili eksplicitno, neovisno o tome radi li se o tekstu, slici, znaku ili simbolu, te neovisno u kojoj prilici, na kojem mediju ili putem kojeg alata.

TKO STVARA TVRDNJE?

Odgovorna osoba iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1223/2009 osigurava da je tekst tvrdnje u vezi s kozmetičkim proizvodima usklađen sa zajedničkim kriterijima iz Priloga I. i s dokumentacijom o učinku za koji se u dokumentaciji s podacima o proizvodu iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 1223/2009. tvrdi da ga posjeduje kozmetički proizvod.

UREDBA Komisije (Eu) 655/2013 – čl. 2

Zakonodavac je odredio odgovornost za tvrdnje s obzirom na to da ih može stvoriti samo onaj ima puni uvid u svu dokumentaciju koja se odnosi na proizvod, a to je odgovorna osoba za stavljanje parfema na tržište, odnosno – vi, ili onaj koga ste za to ovlastili, a tko je to prihvatio:

Odgovorna osoba (čl. 4. Uredbe (EZ) br. 1223/2009) dužna je osigurati da tvrdnje s kojima parfem nastupa na tržištu (reklamira se ili prodaje) budu usklađene s onim što piše u dokumentaciji koju sadrži PIF i da zadovoljavaju 6 zajedničkih kriterija, navedenih u Prilogu I. Uredbe Komisije (EU) 655/2013.

KOJE ZAJEDNIČKE KRITERIJE TREBAJU ZADOVOLJITI SVE TVRDNJE O KOZMETIČKOM PROIZVODU?

Neovisno i specifičnostima sadržaja pojedinih tvrdnji, zakonodavac se pobrinuo da utvrdi opće i zajedničke kriterije koji vrijede za sve:

Tvrdnja može odnositi samo na dodane vrijednosti i svojstva parfema, a o svome parfemu ne možete tvrditi ono za što nemate dokaz u dokumentaciji, ne smijete isticati vrijednosti ili svojstva parfema koji to nisu ili stvarati uvjete za nepravednu tržišnu prednost tako što svojom tvrdnjom ocrnjujete konkurentske proizvode ili zakonito upotrijebljene sastojke. Također, određeno je da sve što tvrdite mora biti iskazano na način koji je ciljanom korisniku jasan i razumljiv.

Zajednički kriteriji za sve tvrdnje koje se odnose na kozmetičke proizvode na tržištu su:

1. PoštIvanje zakonodavstva
2. Vjerodostojnost
3. Dokazna građa
4. Poštenje
5. Pravednost
6. Donošenje informiranih odluka

U ČEMU JE RAZLIKA IZMEĐU OZNAKA I TVRDNJI?

Specifična praksa na hrvatskome tržištu pokazuje kako je nužno da investitori/brendovi koji dolaze u kontakt s proizvođačima različitih profila razumiju što povezuje, a što razlikuje pojedine grupe podataka koje je zakonodavac namijenio kupcima njihovih parfema.

Ovo se osobito odnosi na razliku između tvrdnji i oznaka, jer i jednu i drugu skupinu podataka za potrošače stvara i objavljuje brend, a obje skupine podataka odnose se na obilježja parfema na tržištu:

Oznake se odnose na parfem kao jasno identificiran i siguran kozmetički proizvod te ne govore ništa o njegovim svojstvima i eventualnoj dodanoj vrijednosti, koju kupac plaća.

Tvrdnje se odnose na dodane vrijednosti parfema, pomoću kojih se konkretan proizvod kupcima prestavlja kao različit ili bolji u odnosu na druge parfeme/kozmetičke proizvode istog, ili drugih proizvođača.

Oznake (deklaracija) osiguravaju puno pravo na informiranu kupnju ako se parfem ne reklamira i ne prodaje i pomoću tvrdnji na temelju kojih se kupac odlučuje za kupnju baš tog parfema, u odnosu na neki drugi.

U svim ostalim slučajevima, kada se parem oglašava i prodaje i pomoću tvrdnji, puno pravo na informiranu kupnju podrazumijeva i dokaze za tvrdnje.

Evo i primjera javno oglašene prakse sa službene stranice jednog od hrvatskih proizvođača parfema, a koja odudara od poslovičnih zajedničkih vrijednosti kao što su poštivanje propisa, poštenje i pravo na informiranost, koje su prenesene i u kozmetičku regulativu:

Screenshot 20210415 223504 01
Obraćanje proizvođača brendovima / hrvatskim poduzetnicima koji su ga angažirali i kupili/dali proizvesti svoje parfeme.
Tekst je uklonjen sa stranice proizvođača sredinom 2021. godine.
Iako su u ovom konkretnom slučajui samog proizvođača obvezivale odredbe koje se odnose na podatke za potrošače, izjava: “Naravno, potrošačima su uvijek dostupne sve relevantne informacije o proizvodu koje su sastavni dio deklaracije je školski primjer nepoznavanja kozmetičke regulative, jer se odnosi upravo na razliku između oznaka i tvrdnji. Niže u tekstu objašnjeno je zaštio je zakonodavac propisao da je kvalitativni sastav parfema (u sastavu PIF-a) javni podatak.
Ostalim problematičnim dijelovima sadržaja ulomka sa slike bavi se peti dio vodiča – Dokumentacija, u kojem se korak po korak tumači što sve čini sadržaj PIF-a (suprotno ulomku sa slike, PIF ne sadrži zaštićenu formulu, odnosno “recepturu”!), a što vlasništvo nad PIF-om, te različite vrste prava nad PIF-om kao cjelinom, odnosno nad pojedinim njegovim dijelovima.

Izravnu poslovnu štetu, kao i štetu po ugled, posljedično je pretrpio brend koji je bez provjere i bez dokaza prenosio proizvođačeve tvrdnje o svom parfemu, a onda, na temelju ovakvog savjeta, kao odgovorna osoba odbio dostaviti javne podatke, odnosno dokaze za tvrdnje pomoću kojih je reklamirao i prodavao parfem.

KAKO ODREDITI DODANE VRIJEDNOSTI, ODNOSNO PLANIRATI TVRDNJE ZA POTROŠAČE?

Dodane vrijednosti parfema kakav želite staviti na tržište potrebno je definirati unaprijed, kako biste ih mogli ugovoriti.

Najjednostavnije ih je definirati pitanjima “želim li…?” i/ili “Je li mi važno?”, jer će ista pitanja potrošači postaviti sebi, kada odlučuju o kupnji parfema koji ste im predstavili tvrdnjom koja se odnosi na istu dodanu vrijednost.

Evo najčešćih pitanja, na koja su odgovori jednostavno “DA” ili “NE”, a iz svakog od njih proizlaze odluke koje će biti dio plana vaše onog dijela plana vaše investicije koji se odnosi na proizvodnju parfemske tekućine:

  • Želim li da moj parfem, osim imena i znaka mog brenda, ima druge dodane vrijednosti?
  • Je li mi važno da moj parfem sadrži točno određene materijale, koje ću kasnije u opisu parfema predstaviti kao mirisne note?
  • Želim li da se u mom parfemu nalazi neki određen materijal?
  • Je li mi važno da taj materijal bude točno određenog geografskog porijekla?
  • Je li mi važno da pojedini materijali imaju potvrde da stižu iz ekološki održive proizvodnje?
  • Želim li da moj parfemu sadrži samo materijale prirodnog porijekla?
  • Želim li da miris u mom parfemu bude potpisan?
  • Želim li da moj parfem bude potpisan imenom određenog parfumera?

Budući da značajan broj brendova svoje parfeme predstavlja upravo tvrdnjama jer isticanjem pojedinih dodanih vrijednosti postižu višu cijenu svog proizvoda ili konkuriraju sličnim parfemima drugih brendova, brend koji koristi tvrdnje treba ih treba moći opravdati pred potrošačima.

Kozmetička regulativa pobrinula se da podaci za provjeru onoga što brend tvrdi o svom parfemu budu javni i dostupni svim potrošačima:

3. JAVNI PODACI


Javni podaci o svakom kozmetičkom proizvodu, pa i parfemu, služe tome da se potrošačima omogući pravo na provjeru oznaka i tvrdnji.

“JAVNI PODATAK” – ŠTO TO ZNAČI?

Kada zakonodavac odredi da neki podatak ima status javnog podatka, time određuje da taj podatak ne može biti proglašen poslovnom tajnom te da na taj podatak ima pravo bilo tko, ako ga zatraži.

NA KOGA SE (OSIM NA VAS) ODNOSI DOSTAVA JAVNIH PODATAKA?

Odredba o javnim podacima odnosi na sve proizvođače parfemske tekućine, jer oni proizvode gotov kozmetički proizvod koji u neizmijenjenom obliku dolazi u dodir s kupcima, ali ne i na proizvođače parfemske formule (mirisa), jer ona nije gotov kozmetički proizvod, već sastojak koji u neizmijenjenom obliku ne dolazi u izravan kontakt s kupcima.

Proizvođači/laboratoriji koji proizvode samo parfemsku smjesu, ali ne i parfemsku tekućinu, su u propisu koji regulira kozmetičke proizvode na tržištu prisutni neizravno, kroz odgovornost proizvođača parfema/kozmetičkog proizvoda za izbor svojih dobavljača, pri čemu je ime dobavljača zakonom utvrđen javni podatak.

KOJI PODACI O PARFEMU SU JAVNI?


Ne dovodeći u pitanje zaštitu, posebno poslovnih tajni i prava
intelektualnog vlasništva, odgovorna osoba osigurava da su
kvalitativni i kvantitativni sastav kozmetičkog proizvoda i, u
slučaju parfema i aromatskih spojeva, ime i broj šifre spoja i
identitet dobavljača
, te postojeći podaci o neželjenim učincima i
ozbiljnim neželjenim učincima koji su posljedica uporabe
kozmetičkog proizvoda, lako dostupni javnosti putem bilo
kojeg primjerenog sredstva.

Kvantitativni podaci o sastavu kozmetičkog proizvoda koji
moraju biti javno dostupni ograničeni su na opasne tvari
u
skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

Članak 21 Uredbe (EU) 1223/2009

ŠTO SU KVALITATIVNI, A ŠTO KVANTITATIVNI PODACI O SASTAVU PARFEMA?

Kvalitativni sastav parfema je popis svih sastojaka/kemijskih spojeva koji čine parfemsku tekućinu. Dobiva se laboratorijskom analizom i predstavlja javni podatak.

Budući da popis kemijskih spojeva ne otkriva parfemsku formulu, na njega niti vi, ali niti vaš ugovorni proizvođač parfemske tekućine, ne možete primijeniti institut poslovne tajne.

Evo zašto:

Analiza parfemske tekućine provodi se nakon što su materijali iz kojih je po formuli proizvedena parfemska smjesa otopljeni, rastvoreni na kemijske spojeve i međusobno pomiješani, pri čemu su im dodani i drugi matetijali te nema podataka niti o udjelima i koncentracijama materijala, niti o udjelima/koncentracijama pojedinih kemijskih spojeva. Zato je zakonodavac zauzeo stav da na popis kemijskih spojeva nije moguće primijeniti institut poslovne tajne, kojim vlasnici parfemske formule štite svoj poslovni interes.

Kvantitativna analiza govori koje su kemijske tvari pristutne u tekućini koja će se naći u bočici na tržištu, ali ne i iz kojih su materijala te tvari pristigle.

Isti kemijski spoj može doći iz više različitih mirisnih materijala od kojih je kreirana formula:

Primjerice, linalool kojeg će iskazati kvalitativna analiza je uz brojne druge izvore mogao doći bilo iz lavandinog i lavandinovog ulja, bilo iz različitih cvjetnih absoluta, iz materijala dobivenih preradom agruma (citrusa), iz palisandrovog ulja (Bois-de-Rose / Rosewoood), ali nekih vrsta menti.

Geraniol je, primjerice, izvorno mogao poteći, između ostalog, iz materijala kao što su mirisno vrlo različiti absoluti pojedinih vrsta ruža, ili iz njihovih ulja (dodatno, absoluti i ulja iste podvrste iste biljke mirišu vrlo različito, a i po svojstvima su različiti!), ali i pelargonije, kao i drugih cvjetnih ili biljnih materijala.

Slično je i sa svim drugim kemijskim spojevima koje će navesti kvalitativna analiza.

Dodatno, za značajan dio kemijskih spojeva se samom kvalitativnom analizom danas više ne može odrediti niti jesu li prirodnog porijekla, ili sintetizirani.

Tako i spomenuti geraniol i linalool ne moraju u parfem doći niti iz jednog prirodnog materijala, jer postoje i u sintetiziranom obliku, kao materijali koje formula može sadržavati i u samostalnom obliku. Vanilin u parfemskoj tekućini može također biti prirodnog porijekla (pristići iz ekstrakta prirodne vanilije), čija cijena danas po kilogramu premašuje cijenu zlata, ili biti sintetiziran (i znatno jeftiniji).

Za približno, ali ne i potpuno “iščitavanje recepture”, odnosno točnog omjera i koncentracije u kojoj je svaki pojedini mirisni materijal uključen u formulu, minimalno je potrebno imati i egzaktne kvantitativne podatke o svakom pojedinom spoju (koji nisu javni) dobivene nizom srodnih analiza.

Međutim, kvalitativa analiza, uz određenu razinu profesionalnih znanja te ako se pažljivo i ispravno čita, može pružiti niz informacija o parfemskoj smjesi, a koje mogu biti bitne i vama kao klijentu, i vašim kupcima.

ŠTO TO ZNAČI ZA VAS?


Kao što je objašnjeno u koraku Što je parfem i njegove dodane vrijednosti? , o parfemu koji stavljate na tržište svojim kupcima ne morate tvrditi ništa, već na tržište možete staviti samo propisno označen parfem.

Kada se radi o predstavljanju dodanih vrijednosti, zakonodavac je onome tko stavlja parfem na tržište ostavio i punu slobodu u odlucivanju što će, kako i kojim putem tvrditi svojim potrošačima.

Međutim, tu je slobodu zakonodavac ograničio tako da ona ne smije ići na štetu potrošača te traži od bredova da dokažu tvrdnje s kojima su se bilo kojim putem odlučili istupiti u javnost i ne dopušta tvrdnje koje nisu u skladu sa zajedničkim kriterijima za sve tvrdnje.

Nazivi propisanih kriterija sadrže opće vrijednosti koje svaki potrošač razumije i uz njih veže nizove važnih osobnih iskustava: “poštovanje zakonodavstva”, “vjerodostojnost”, “dokazna građa”, “poštenje”, “pravednost”, “donošenje informiranih odluka”, a kupcima je omogućena provjera.

Ako odbijete dokazati tvrdnje javnim podacima, ne možete ih dokazati ili dokazi upućuju na suprotno od onog što tvrdite, iznevjereni potrošač kojeg ste suočili s nedopuštenom tvrdnjom može naziv kriterija po kojem je tvrdnja nedopuštena pretvoriti u negaciju pa vaše trgovačko društvo ili brend bilo kojim putem javno nazvati brendom koji je na tržište stavio parfem koji nije usklađen s propisima, ili je nevjerodostojan, reklamiran bez dokaza, na nepošten i/ili nepravedan način.

Kada se radi o dodanoj vrijednosti koju tržišno predstavlja ime vašeg brenda – tvrdnje o parfemu s kojima ste nastupili na tržištu, putem bilo kojeg sredstva, mogu djelovati kao bumerang.

Kada se radi o dodanoj vrijednosti koju tržišno predstavlja ime vašeg brenda – tvrdnje o parfemu s kojima ste nastupili na tržištu, putem bilo kojeg sredstva, mogu djelovati kao bumerang.

Zato je bitno da dobro razumijete kriterije koji vrijede za tvrdnje o parfemima i kako za provjeru tvrdnji koristiti javne podatke, kako biste to, osim u odnosu prema vašim kupcima, mogli primijeniti i kao investitor koji štiti isplativost svoje investicije, ali i ugled svog brenda.