Vodič

Tvrdnje o parfemu

Uredba Komisije (EU) 655/2013

Definicija tvrdnje o kozmetičkom proizvodu i posebna uredba koja uređuje kriterije za opravdanje tvrdnji. 6 zajedničkih kriterija za opravdanje tvrdnji o parfemu: poštivanje zakonodavstva, vjerodostojnost, dokazna građa, poštenje, pravednost i donošenje informiranih odluka. Primjeri poslovnih praksi s hrvatskog tržišta.

10 min.

Tvrdnja je sve što poslovni subjekt u poslovanju s kozmetičkim proizvodom navede u vezi sadržaja ili funkcije tog proizvoda na samom kozmetičkom proizvodu ili u vezi njega, implicitno ili eksplicitno, neovisno o tome radi li se o tekstu, slici, znaku ili simbolu, te neovisno u kojoj prilici, na kojem mediju ili putem kojeg alata.

Više:
Vodič - Sigurno do svog parfema
Tvrdnje o parfemu

Definicija tvrdnje o kozmetičkom proizvodu i posebna uredba koja uređuje kriterije za opravdanje tvrdnji. 6 zajedničkih kriterija za opravdanje tvrdnji o parfemu: poštivanje zakonodavstva, vjerodostojnost, dokazna građa, poštenje, pravednost i donošenje informiranih odluka. Primjeri poslovnih praksi s hrvatskog tržišta.

Uredba Komisije (EU) 655/2013

Tvrdnje su u temeljnom propisu osnovno određene, jer se njima bavi poseban propis – Uredba Komisije (EU) br. 655/2013 o utvrđivanju zajedničkih kriterija za opravdanje tvrdnji koje se koriste u vezi s kozmetičkim proizvodima.

Uredba Komisije (EU) 655/2013 oslanja se na dvije EU direktive kojima se na zajedničkom tržištu nastoje spriječiti nepoštene poslovne prakse u odnosu na potrošače (Direktivu 2005/29/EZ) te u odnosu na druge poslovne subjekte (Direktiva 2006/114/EZ):

Proširenje definicije tvrdnje

Kako bi se spriječile nepoštene tržišne prakse, Uredbom Komisije (EU) 655/2013 je proširena definicija tvrdnji (u odnosu na Uredbu (EZ) 1223/2009), jer se tvrdnje određuju“neovisno o ciljanoj publici”, a ne (samo) kao “podaci za potrošače”.

Također je značajno proširen opis forme, načina i medija u kojem tvrdnja može biti dostupna:

U odnosu na nepoštene poslovne prakse, potrošači su zaštićeni po službenoj dužnosti:

Međutim, zakonodavac se postavio i prema nepoštenim poslovnim praksama subjekata koji posluju s kozmetičkim proizvodima, jer im je omogućeno da na temelju opisanih kriterija za opravdanje tvrdnji donesu utemeljene i odgovorne poslovne odluke.

To uključuje i ugovorne proizvođače i njihove klijente:

Budući da klijent ima obavezu utvrditi postoji li opravdanje za tvrdnje ugovornog proizvođača, kako bi mogao donijeti odgovorne odluke vezano uz nastup svog proizvoda na tržištu, pred potrošačima, ugovorni proizvođač ne bi smio klijentu tvrditi ono što ne može / ne želi dokazati dokumentacijom.

Odgovornost za tvrdnje

Uredba Komisije (EU) 655/2013 precizira da odgovorna osoba mora osigurati da tvrdnje nisu u suprotnosti s onime što sadrži dokumentacija o parfemu (čl. 11 Uredbe (EZ) 1223/2009), ali i da su u skladu sa zajedničkim kriterijima za sve kozmetičke proizvode na tržištu, koji su navedeni kao Prilog 1 ovoj Uredbi:

Zajednički kriteriji za opravdanje tvrdnji

Zajednički kriteriji za opravdanje tvrdnji navedeni su u Prilogu I. Uredbe 655/2013:

U svrhu zaštite od nepoštenih poslovnih praksi, sve tvrdnje o kozmetičkim proizvodima/parfemima trebaju zadovoljiti ovih 6 kriterija:

  • Poštivanje zakonodavstva
  • Vjerodostojnost
  • Dokazna građa
  • Poštenje
  • Pravednost
  • Donošenje informiranih odluka.

Dok potrošači ne moraju prepoznati nepropisnu tvrdnju, jer se od njih ne očekuje poznavanje regulative u skladu s kojom posluju proizvođači, uvoznici i distributeri, upućenost subjekata koji posluju kozmetičkim proizvodima u kriterije za opravdanje tvrdnji o kozmetičkim proizvodima se podrazumijeva:

1. Poštivanje zakonodavstva

Ovaj kriterij ne dopušta da bilo koja od obaveza vezanih uz sukladnost proizvoda, a koje proizlaze iz regulative o kozmetičkim proizvodima, bude predstavljena kao specifična pogodnost ili prednost:

Primjeri

  • Primjer tvrdnje o poštivanju EU regulative kozmetičkih proizvoda:
Polish 20230807 222447147
Screenshot sa službenih stranica hrvatskog proizvođača koji se bavi ugovornom proizvodnjom parfema , 2021 – 2023.
Ne radi se o specifičnoj pogodnosti za klijente, koju je proizvođač u mogućnosti ispuniti, već o obavezi koju proizvođač mora ispuniti.
Tipološki, ova tvrdnja bila bi jednaka tvrdnji trgovca da prema želji kupca u mogućnosti izdati račun.
  • Primjer tvrdnje o usklađenosti proizvodnje s dobrom proizvođačkom praksom:
Polish 20230807 203905449 02
Screenshot sa službenih stranica hrvatskog proizvođača koji se bavi ugovornom proizvodnjom parfema , 2021 – 2023.
Također se ne radi o specifičnoj pogodnosti, već o ispunjavanju obaveze o dobroj proizvođačkih praksi (čl. 8 Uredbe 1223/2009), koju ugovorni proizvođač dokazuje rješenjem sanitarne inspekcije o ispunjavanju uvjeta za proizvodnju kozmetičkih proizvoda.
  • Naši proizvodi imaju svu propisanu dokumentaciju.” (tvrdnja ugovornog proizvođača parfema, 2022. – 2024.)
  • Uredba (EZ) 1223/2009 u čl. 11 (dokumentacija parfema) propisuje obavezu cjelovite i vjerodostojne dokumentacije, čime su, u skladu s čl. 8 (primjena ISO 22716 norme za dobru proizvođačku praksu) obuhvaćeni i ugovorni proizvođači i njihovi klijenti.
    Stoga ne radi o specifičnoj pogodnosti, već o usklađenosti s kozmetičkom regulativom.
  • Imam položen higijenski minimum.” (Tvrdnja ugovornog proizvođača parfema, 2022. -2024.)
  • Stručna osposobljenost zaposlenih u proizvodnji dio je minimalnih zahtjeva za dobru proizvođačku praksu. Higijenski minimum je potvrda o osnovnoj (minimalnoj) stručnoj osposobljenosti osoba koji u proizvodnji dolaze u kontakst sa sadržajem kozmetičkog proizvoda, a propisan je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (čl. 26) i Zakonom o predmetima opće uporabe. Slijedom toga, ta potvrda je obavezan preduvjet dobre proizvođačke prakse, a ne specifična pogodnost.
  • U skladu sa strogim pravilima koja vrijede u EU, u proizvodnji koristimo samo sigurne sastojke.” (tvrdnja ugovornog proizvođača parfema, 2022. -2024.)
  • Sukladno čl 3, 5, 14 – 17 Uredbe (EZ) 1223/2009, upotreba sastojaka koji nisu sigurni nije dopuštena, stoga se također ne radi o specifičnim pogodnostima vezanim uz sastojke ili kozmetički proizvod, već o jednostavnoj usklađenosti s kozmetičkom regulativom.

1.1. Opravdanje tvrdnje da parfem nije testiran na životinjama

Testiranje kozmetičkih proizvoda na životinjama zabranjeno je Uredbom 1223/2009 (čl. 18).

Budući da je za dokazivanje da kozmetički proizvod nije testiran na životinjama dovoljna izjava proizvođača o dobroj proizvođačkoj praksi (GMP potvrda iz čl. 11 Uredbe (EZ) 1223/2009), sama tvrdnja da kozmetički proizvod nije testiran na životinjama ne predstavlja nikakvu specifičnu pogodnost, već se radi o jednostavnoj usklađenosti s propisima.

Međutim, u sastavu kozmetičkog proizvoda svejedno se mogu nalaziti sastojci koji su bili testirani na životinjama, ili su proizvedeni iz materijala (sirovina) koje su bile testirane na životinjama.

Zato tvrdnja da kozmetički proizvod nije testiran na životinjama može biti i opravdana, ali pod sljedećim uvjetom:

U skladu s time, na temelju tvrdnje da kozmetički proizvod nije testiran na životinjama, svatko ima pravo zatražiti dokaze da niti jedan od sastojaka koji su upotrijebljene za proizvodnju kozmetičkog proizvoda, kao i niti jedan od svih materijala (sirovina) iz kojih su proizvedeni sami sastojci, nisu bili testirani na životinjama.

To je ujedno i razlog zašto odgovorni proizvođači i brendovi koji transparentno nastupaju na tržištu samo s tvrdnjama koje mogu dokazati ovu tvrdnju ističu iznimno rijetko.

Primjeri

Polish 20230819 160535259
Screenshot službene stranice (naslovnica) hrvatskog proizvođača koji se bavi ugovornom proizvodnjom parfema, 2021 – 2024.
Screenshot 20230807 212617 Chrome 01
Screenshot sa službenih stranica istog proizvođača, 2023.

Na zahtjev klijenta, ovaj ugovorni proizvođač trebao bi mu spremno ustupiti svu dokumentaciju na koju se pozvao tvrdnjom da “esencije kao niti jedan njihov sastojak nisu bile testirane na životinjama.”

Posljedično, ako klijent kao odgovorna osoba za parfem koji je stavljen na tržište i dostupan potrošačima, ponovi istu tvrdnju dužan ju je dokazati istom dokumentacijom.

2. Vjerodostojnost

Vjerodostojnost, kao zajednički kriterij, podrazumijeva da se niti opće, a niti specifične tvrdnje o kozmetičkom proizvodu neće temeljiti na neistinitim ili nevažnim informacijama:

Kada se radi o parfemima, vjerodostojnost se kao kriterij primjenjuje na tvrdnje o materijalima od kojih je napravljen miris parfema.

Slijedom toga, ako se tvrdi da je miris u parfemu napravljen od određenog materijala (primjerice: “ružinog ulja”, “prirodne vanilije”) dokumentacija koju dostavlja laboratorij koji je proizveo miris/mirisnu smjesu to mora i dokazati.

3. Dokazna građa

Sve tvrdnje o kozmetičkim proizvodima, uz izuzetak onih koje predstavljaju očigledno pretjerivanje koje ne može zavarati prosječnog potrošača, potrebno je moći dokazati na primjeren i provjerljiv način:

4. Poštenje

Primjeri

Polish 20230807 192015479
Tvrdnje o parfemu koji je stavljen na hrvatsko tržište, screenshot stranica distributera.
Nakon nadzora sanitarne inspekcje, stranica na kojoj su bile navedene ovdje prenesene tvrdnje o koncentraciji parfema i testnoj skupini je uklonjena.
Polish 20230807 195926806
Također, u web shopu je izmijenjen opis parfema tako da je uklonjen brojčani podatak o koncentraciji mirisa u parfemu i ostavljen samo naziv vrste proizvoda (“ekstrakt parfema”) te tvrdnja o dugotrajnoj postojanosti, ali bez upućivanja na postojanje dokaza za tu tvrdnju.
Unutar naziva komercijalnih koncentracija, po kojima se nazivaju i vrste parfema parfem/”ekstrakt parfema” uvriježeno obuhvaća udio mirisa od 20% na više.

Tvrdnje o koncentraciji parfema i angažiranju testne skupine za dokazivanje dugotrajnosti od više od 24 sata dokazuju se dokumentacijom parfema iz čl. 11 Uredbe (EZ) 1223/2009.

5. Pravednost

Primjeri

  • Primjer ocrnjivanja konkurenata
Polish 20230808 000352215
Screenshot sponzorirane objave kojom hrvatski proizvođač koji se bavi ugovornom proizvodnjom parfema promovira parfeme svog brenda na nacionalnom informativnom portalu, 2019.
  • Proizvođač ocrnjuje parfeme koji su na tržištu dostupni potrošačima, a proizveli su ih konkurenti, tako da tvrdi da “mnogi” sadrže “razne kemikalije” te daje primjere iz kojih proizlazi da se u njima nalaze sastojci koji su zabranjeni Uredbom (EZ) 1223/2009, zbog čega su i opasni po zdravlje:
  • za primjer daje zabranjeni sastojak formalin / formaldehid (krivo napisan kao “fromalin”, što ne postoji), koji je naveden u Prilogu II / 1577 Uredbe. Također neodređeno i neutemeljeno u obliku generalne tvrdnje navodi i “naftne derivate”, što je manipulativna tvrdnja, koja u očima prosječno upućenog potrošača, može ocrniti proizvode drugih proizvođača;
  • bez dokaza povezuje parfeme drugih brendova s mogućnošću “u najmanju ruku” štetnih posljedica po zdravlje, kako su definirane Uredbom (EZ) 1223/2009., što je tvrdnja koja izravno odvraća potrošače od kupnje parfema konkurentskih brendova.
  • Primjer ocrnjivanja zakonito korištenih sastojaka:
Polish 20230808 005057689
Screenshot sa službenih stranica hrvatskog proizvođača koji se bavi ugovornom proizvodnjom parfema , 2021 – 2023.
  • Kozmetička regulativa ne radi razliku između sastojaka s obzirom na njihovo porijeklo (prirodni/sintetizirani sastojci), već sastojke razlikuje jedino s obzirom na njihovu sigurnost. Slijedom toga, nije dopušteno niti ocrnjivati bilo koju grupu sigurnih i dopuštenih sastojaka.

6. Donošenje informiranih odluka

MOGLO BI VAS ZANIMATI