Za prvi susret s niche kućom Jul et Mad odabrala sam Nin-Shar.
Ova relativno mlada pariška niche kuća postoji od 2012. godine, a nazvana je po kratkim oblicima imena njezinih osnivača, Juliena Blancharda i Madaline Stoica-Blanchard, bračnog para koji je svoje parfeme pozicionirali na granicu ekskluzivnog nichea.
Kolekcija Jule et Mad u dvije linije obuhvaća 11 parfema, od kojih je najrecentniji iz 2017. godine.
Prva Jul et Mad linija – Les Classiques – inspirirana je ljubavnom pričom osnivača kuće, a svaki od parfema lansiranih 2012. godine (Stilettos on Lex, Terrase A St-Germain, Amour de Palazzo) prestavlja jedno poglavlje ljubavne povijesti bračnog para.
Već za prva tri parfema kritike su bile vrlo dobre i odlične, a kolekcija je kasnije nadopunjena još s dva parfema: Aqua Sextius (2014.) i Secrets Du Paradis Rouge (2016.), također hvaljena.
Druga linija – nazvana Les White po englesko-francuskom spoju njihovog obiteljskog imena Blanchard – lansirana je 2015. godine s triptihom koji čine Nea, Garuda i Nin-Shar, a nadopunjena 2017. parfemima Mon Soul Desir i Fugit Amor.
Sve parfeme iz ove linije povezuje tema starih istočnih civilizacija.
Priča brenda je, kao uostalom veći dio niche priča, privlačna i dobro prezentirana: dvoje mladih ali formiranih ljudi (ona – Amerikanka, on – Francuz), susrelo se u jednom od lijepih kafića u pariškoj četvrti St. Germain, privuklo se na prvi pogled pa zaljubilo i vjenčalo, a onda su stvorili uspješan brend koja radi vrlo dobre parfeme, odnosno ne prodaje samo priču.
Ukratko: bajka.
Tek iz intervjua koji je Madaline Stoica-Blanchard dala Persolaise dobila sam priliku saznati dio priče koji je i realniji, i važniji:
Madalina Stoica, koja u kući Jule et Mad funkcionira kao kreativna direktorica, ima formalno obrazovanje s područja mode i kozmetike, a i višegodišnje iskustvo u marketingu i prodaji kozmetike: radila je u prodaji parfema i kozmetike za Macy, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u SAD, te kao freelancerica za dvije također i važne i jake maloprodajne kompanije, Barney i Bergsdorf.
Nakon toga, Stoica je radila za distributera koji je na američko tržište doveo francuske niche brendove Annick Goutal i Histoires des Parfums te tako stekla uvid i vrlo važna i konkretna iskustva vezana uz prizvodnju i distribuciju niche parfema. U kontekstu ove informacije, odabir Robereta kao dobavljača parfemskih sirovina ne čudi, budući da su od visokokvalitetnih sirovina ove kompanije izgrađeni i mirisi Annick Goutal.
Nakon susreta s Julienom, Madalina je preseila u Pariz te kao marketing manager radila prvo za L’Artisan Parfumeur, a potom i za Dior.
Odluku o pokretanju vlastite linije donijela je na poziciji marketing managera u prodaji Diorovih parfema za danas vrlo unosno azijsko tržište i pacifičku regiju.
Kako god bilo, nikako se ne radi se (samo) o mladoj Amerikanki koja je u Parizu susrela čovjeka svog života, a onda je iz njihove ljubavi okrunjene brakom nastala visokokvalitetna i pažljivo pozicionirana kolekcija, koja je odmah, u iznimno živahnom i prenakrcanom niche sektoru, zapela za oko parfemskoj zajednici i kritici.
Hvala Persolaise na dekonstrukciji bajke, čiji su pažljivo probrani elementi sjano marketinški prezentirani.
Izbor je pao na Nin-Shar iz dva razloga: ovaj parfem, iza kojeg kao garancija stoji Sidonie Lancesseur (da spomenem samo Kilianove Straight to Heaven i Cruel Intensions, Lumiere Blanche Olfactive Studia i This is Her Zadig & Voltairea) dobio je najkonsistentnije dobre kritike, a i trenutno sam, posve suprotno toplom ljetnom vremenu koje je pred nama, u ružama i oudovima preko glave.
Nin-Shar je sve što sam očekivala, a onda još i malo više, u pozitivnom smislu.
Priča oko parfema kaže da je Nin-Shar babilonska božica biljaka, a različiti izvori Nin-Shar / Ninshar opisuju različito: kao božicu biljne plodnosti, božicu kamenog tla i stvoriteljicu horizionta. U Jul et Mad kažu da je parfem inspiriran babilonskim visećim vrtovima, jednim od 7 svjetskih čuda, zapravo krovovima palače, pretvorenima u vrtove.
Ipak, manje mi je bitno jesu li inspiracija za Nin-Shar doista bili babilonski viseći vrtovi (koji su i danas, zbog manjka izvora, znanstvena kontroverza, ali zato i sjajna fluidna podloga za parfemsku priču) i božica čije je područje mitskog utjecaja i mjesto u sumerskom panteonu još uvijek djelomično poznato, jer mi je bitan parfemski kontekst linije:
Les White okuplja orijentalne kreacije koje u pozadini glavnog akorda imaju oud.
U osnovi, Nin-Shar je priča o bogatoj, zreloj i raskošnoj orijentalnoj ruži, a tu je priču Sidonie Lancesseur parfemski prekrasno ispričala. Parfem predstavlja puno bogatstvo ružinih lica, a da raskoš ipak nije prerasla u zagušenost ili prenatrpanost s kojom bi se moj nos mučio.
Orijentalna ruža okružena je svime što ističe njezina lica i pojačava njezinu raskoš: slatko-oporim likerom, zrelom, džemastom voćnošću, tamnim zemljanim pačulijem, dimom, oudom, vanilijom, balzamima, drvetom i tračkom rahat-lokuma.
Sve je tu.
Stoga, da moram unaprijed serviranu priču povezati s babilonskim vrtovima, zasigurno bih zamislila da su ih prekrivali i s njih poput vodopada padali grozdovi grimiznih, otvoreno crvenih, rozih i mareličastih ruža te da je u idealiziranoj, orijentalnoj-mitskoj slici sve drugo bilo dizajnirano samo da istakne kraljevsku raskoš ovog cvijeta.
U otvaranju i prvih pola sata do sat razvoja, Nin-Shar miriše uglavnom kao slatka, blago likerasta i sirupasta, ali svejedno svježa ruža.
Otvaranje također ima zanimljivu, intenzicvno žitku teksturu.
Iako se radi o “boozy” ruži, ona zahvaljujući citrosnom sloji djeluje i svježe.
Ružu u otvaranju parfema prati davana, koju osjećam iznimno jasno tijekom prvog dijela razvoja parfema, a njezini se tragovi protežu sve do baze.
Moguće je i da je za boju parfemskog ekstrakta zaslužna velikim dijelom upravo davana.
Davana, inače uljni ekstrakt artemisije palens (koji ne treba poistovjećivati nikako sa svježim i zelenim mirisom artemizijinog lišća) je zanimljiv sastojak: ovisno o koncentraciji i okruženju također pridonosi različitim mirisnim kvalitetama: miriše sirupasto-slatko voćno (slično marelici, a po nekim usporedbama i jagodama te bobičastom voću), ili resko biljno-terpentinasto.
Ovdje, u prvom dijelu razvoja Nin-Shara prisutne su obje kvalitete davane, a na meni je voćna znatno izraženija. Vrlo blago osjećam i neko kao biljno nejestivo lice davane, koje da je korektiv slatkoj žitkosti.
U kasnijem razvoju se voćnost i likerastost povlači u drugi plan (premda ne odlazi posve), a ružu polako obgrljuju drvene i neslatke note.
Mirišući ružu-kraljicu, posve sam zanemarila priču o babilonskoj božici Nin-Shar i doživjela ružu kao arhetip moćne orijentalne vladarice koja razmetno ženski i razmetno kraljevski pokazuje veličanstveno bogatstvo koje je njoj na usluzi i njoj pod nogama.
Zrela, obla i opojna – u punom smislu ženski moćna – ruža prvo odabire pačuli.
S Kraljevskim Partnerom Br. 1 ruža čini nenaporan spoj – klasično lijep, gust, dubok i bogat.
Pačuli je od zemljane vrste, on više baca kontrastnu sjenu na ružu, nego što zatamnjuje njezinu blistavu raskoš, ali i priododaje blago animalan miris tjelesnosti, daleko od skanka, ali ipak zamjetan.
Sredina parfema funkcionira kao odmak i predah od hedonizma slatko-likerastih nota, ali i kao uvod u poglavlje o oudu, Kraljevskom Partneru br. 2.
U dubljem drydownu oud pod noge kraljevskoj ruži prostire punu raskoš orijentalne magije: mirise, zlato i tamjan, ili točnije: svoj miris – muževno čvrst, dubok i tamno kontrastan, zlato – slatku vaniliju i benzoin te dim.
Ruža i oud doista su ovdje nebesko-kraljevski par, stvoreni da se prirodno združe i kraljuju kao moćan ujedinjeni entitet. Gotovo sam se morala podsjetiti da je negdje u parfemskoj priči o ruži ranije bio i pačuli.
U ovoj fazi Nin-Shar istovremeno miriše resko i blago oštro po oudu, oblo i raskošno po ruži, te nešto tamnije i mističnije, jer obje note okružuje primjetna doza dima, kao da je dim fizička manifestacija interakcije ruže i ouda, kraljice i kralja.
Iako zadimljena, ruža je i dalje sjajna i svježa, ne gubi nimalo punoće, nije suša, nije tiša i nije nimalo potčinjena.
Ova faza razvoja parfema traje značajno i čini mi se da srce parfema kuca baš ovdje u sredini razvoja, kada se srce ruže sljubi s oudom.
Tekstura je iz žitke s početka kliznula u drvenastu, ali prozračniju, a parfem postupno opet postaje nešto slađi, ali ne više i sirupast.
U najdubljem drydownu, prije nego što parfem nestane s kože, oud, Kraljevski Partner Br. 2, vjerojatno iscrpljen spava iza neke raskošne zavjese, a dim je izvjetren.
Ruža je opet sama sa sobom, nekako spokojna i mila, opuštenao umiljata i nerazmetno lijepa i opet je, kao na početku, okružena slasticama – sada su to meko-slatki benzoin i vanilija.
Drvenost je znatno ublažena, i postupno dobiva “orašaste” i nježno laktonične fasete.
Prije nego što se parfem izgubi, s kože dolazi nježan i posve ženstven, gotovo gurmanski miris koji je vrlo blizak mirisu rahat lokuma.
Nin-Shar je tijekom dugog, kompleksnog i polaganog razvoja tijekom kojeg je moj nos doista dobio priliku jasno i postupno razabirati sva lica i mijene nota predstavio sve klasične orijentalne ružine akorde, a da niti jedan od njih – niti boozy, voćna ruža, niti akord ruža/pačuli, niti akord ruža/dim i ruža/oud, niti rahat-lokum akord nije učinio stereotipnima.
Parfem je odmotavajući se klizio iz teksture u teksturu kraljevski dostojanstveno, a sva lica i boje ruže bila su podjednako jasna, svježa i oblo raskošna.
U konačnici, naglašena orijentalnost svakog segmenta ovog parfema niti u najzahtjevnijim dijelovima nije učinila Nin-Shar toliko zahtjevnim parfemom da bi bio nosiv isključivo izrazitijim ljubiteljima pačulija, dima ili oudova.
Nin-Shar se zapravo ponaša europski te ga smatram vrlo nosivim. Sve ovo čini priču o kraljevskoj orijentalnoj ruži parfemski iznimno dobro ispričanom te vrijednom i mirisanja, i nošenja, i hvaljenja.
Službena stranica navodi sljedeće:
