Zbogom orijentalnim parfemima, od sada su ambreni

Fragrances of the World, najveća svjetska baza parfema, jučer je objavila kako mijenja klasifikaciju pomoću koje su proizvođači i distributeri na najvećem dijelu svjetskog tržišta komunicirali sa svojim kupcima – korisnicima parfema te da za grupu koja je do sada nazivana “Oriental” / orijentalni parfemi i njezine obitelji započinje koristiti novi naziv “Ambery” i njezine složenice s imenima obitelji.

Evo što je napisao Michael Edwards:

Parfemska zajednica već je započela primjenjivati promjenu: kupcima stižu poruke i bočice s novim terminom, a sve je više i parfemskih pisaca i sajtova na kojima se primjećuje usklađivanje.

Fragrance Wheel Michaela Edwardsa / Fragrances of the World, prvi puta je objavljen 1983. godine i predstavlja jednu od dvije službene klasifikacije.

Druga službena klasifikacija je francuska, izrađuje ju Osmothèque, svjetski arhiv parfema sa sjedištem u Versaillesu, a objavljuju ju Société française des parfumeurs / Francusko udruženje parfumera i Comité français du parfum / Francuski odbor za parfeme, osnovač Osmothèque.

Pojam “orijentalni” nije uključen u nazive grupa, već Osmothèque za parfeme iste grupe koristi termin “Ambré”, za koji se sada odlučio i Fragrance Wheel, anglo-američka klasifikacija parfema s najvećim utjecajem na svjetsko tržište.

O novom nazivu “Ambery”

kako sam ga prevela i kako ću ga koristiti te o još nekim jednostavnim stvarima

Primijetila sam da među parfemoljupcima postoje dvojbe kako prevesti novo ime parfemske grupe: Ambery.

U parfemskom rječniku riječ ambra koristimo kada mislimo na mirisni akord (notu), pri čemu nam pridjev baš do sada i nije trebao.

S prijevodom engleskih pridjeva floral i woody u cvjetni i drveni nema problema, zato jer su imenice iz kojih su izvedeni ti pridjevi (cvijet, drvo) izvorno hrvatske riječi koje često koristimo.

Niti s pridjevom oriental/orijentalni nije bilo problema, zato jer je odnosni pridjev orijentalni izveden iz često i različito korištene riječi stranog (latinskog) porijekla (orijent), koja je kod nas tradicionalno ukorijenjena zbog baštine pisane na latinskome, ali i bliskih (a nekolonijalnih) veza s Istokom.

U slučaju pak fresh/svježi nije bilo problema jer se također radi o izvorno hrvatskom pridjevu koji često koristimo. Pridjev u imenu grupe svježih parfema se, za razliku od spomenutih pridjeva drveni i cvjetni, ne odnosi na ono od čega je nota/akord (a onda i grupa parfema) dominantno napravljen (drvo, cvijeće) ili s čim je u vezi (s povijesnim Orijentom i s materijalima koji su izvorno stigli iz Azije), već opisuje kako parfem miriše.
Fresh/svježi je, za razliku od dva gradivna pridjeva (cvjetni I drveni) i odnosnog pridjeva (orijentalni) u nazivima ostale tri grupe, opisni pridjev.

Pretpostavljam da niste imali potrebu razmišljati o vrstama pridjeva u nazivima Edwardsovih grupa, no svejedno – pitanje:

Je li vam kada zapela za oko razlika u načinu na koji su tvoreni nazivi grupa u Edwardsovoj jednostavnoj i globalno tržišno prihvaćenoj klasifikaciji?

Francuska tradicionalna klasifikacija, iza koje stoji franskuska parfumerska struka (Société française des parfumeurs / Francusko udruženje parfumera i Comité français du parfum / Francuski odbor za parfeme), a objavljuje ju Osmothèque, ima sedam grupa, čije nazive čini pet gradivnih pridjeva (Ambré, Boisé, Cuir, Florale, Hesperidée) i dva odnosna (Chypre, Fougère). Nema opisnih pridjeva.

Složenost je, po mom mišljenju, i jedan od razloga (ne najbitniji) zašto francuska klasifikacija nije samo usvojena u tržišno najrelevantniji jezik, na način na koji je engleski prihvatio druge, ne samo parfemske, nazive ili izraze.
Kompleksnost je vrlina koja, kada se radi o tržištu koje cilja na široku bazu kupaca, šaptom pada pred svojom suprotnošću, a to je:

Jednostavnost.

Za komunikaciju sa širokom bazom kupaca bila je potrebna jednostavna podjela parfema pomoću koje kupci mogu zorno razumjeti sve što je bitno za kupnju.

Fragrance Wheel kupcima ponudio senzornu mapu (krug u tolim i hladnim tonovima koji kupcima opisuju mirisne obitelji), nije zahtijevao poznavanje ili usvajanje naziva koji se teško pišu ili izgovaraju (Chypre, Fougère), već ih je zamijenio onima koje kupci poznaju uz vlastitih sredina.

Na području SAD i Velike Britanije pojam oriental bio je, za razliku od dva gore spomenuta, općepoznat i često korišten. To što kontekst u kojem ga je dio kupaca razumio i koristio nije bio posve jednak kontekstu u kojem ga je upotrebljavao dio Europljana postalo je važno tridesetak godina kasnije.

Smatram da je upravo jednostavnost razlog i zašto se Edwardsova klasifikacija sada mijenja:
Kada dolazi do sužavanja baze kupaca, marketing uvijek mijenja strategiju i alate, a kada postane preiscrpljujuće ili preštetno provoditi marketinški damage controll, u pravilu slijedi uvijek ista akcija:

“Abort!”

Svijet se promijenio, a kupci, koji su skoro četrdeset godina bili većinom zadovoljni, sada više to nisu.
Marketing, za razliku od struka, mora biti jednostavan i uključiv, a to podrazumijeva i takvu komunikaciju s kupcima.

S druge strane, izgleda mi da je u podlozi otpora prema novom terminu “ambery” dijelom psihološki otpor prema mijenjanju koncepata koji su prihvaćeni zbog jednostavnosti.
Kupci u pravilu ne žele previše razmišljati o onome što kupuju, jer su desetljećima tako odgajani.

“Oriental” u nazivu Edwardsove grupe, kojem u francuskoj parfumerskoj klasifikaciji odgovara Ambré, se od uključive i jednostavne riječi koju svi razumiju pretvorio u isključivu riječ, čiju upotrebu u parfumerstvu važan dio kupaca više ne želi razumjeti i ne želi tolerirati.

Shvatljivo je da je kupcima koji su rođeni s kolonijalnim naslijeđem potlačenih te i danas ogorčeno žive ulogu kulturno, socijalno i ekonomski potisnutih, a ohrabreni su Obaminom zabranom riječi te valom pokreta za rasnu jednakost, teško objasniti romantičnu ideju Orijenta, koja je starija od kolonijalizma, a rođena je u srednjem vijeku, dijelom i iz priča Marka Pola.

S druge strane, dio ogorčenih manjkom volje za razumijevanjem povijesne činjenice da veze Zapada s Istokom nisu započele s kolonijalizmom nije primio bez reakcije pozivanje na odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, koja je po naravi lokalnog i ograničenog karaktera (radi se o zabrani koja vrijedi unutar SAD i odnosi se na rječnik administracije i tijela javne vlasti).

Zahtjev za zabranom riječi oriental u parfemskom kontekstu i pozivanje da se odluka vlasti jedne zemlje primijeni na cijelu svjetsku parfemsku zajednicu također je doživljena kao nametanje pravila jačeg i bogatijeg dijelu svijeta koji je – drugačiji.
Naglašavanje da ostatak svijeta, koji ne živi u Sjedinjenim Američkim Državama, a iz (svojih) povijesnih razloga nazvao je parfeme orijentalnima, nema razloga uvažiti odluku američkog predsjednika nije donijelo ništa dobro – samo je dolilo ulje na vatru:

Kolonijalizam je rođen u Europi, a povijesno obespravljeni i danas s razlogom ogorčeni ljudi, porijeklom ili naslijeđem iz međusobno vrlo različitih dijelova Azije, koje se ništa nije pitalo kada ih se sve skupa nazvalo orijentalcima, s punim pravom su izgubili i volju i strpljenje slušati teoretiziranje oko riječi oriental, koja za njih i jest i opresivna, i ponižavajuća, i duboko srasla s egzistencijalnim pitanjima.

Nije jednostavno zato jer je previše puta previše pojednostavljeno.

No, od kupaca, kojoj god strani pripadali, koji su desetljećima uljuljkavani u lijepe priče i povlađivalo im se sve jednostavnijim konceptima ne treba očekivati da razumiju drugu stranu: u svačijim rukama novac isto vrijedi.

Izbacivanje pojma oriental iz Edwardsove klasifikacije je, zapravo, prirodan proces: ustoličilo ga je sa Shalimarom parfemsko tržište 1920-ih, a i dekapitiralo ga je također parfemsko tržište, stoljeće kasnije, 2020-ih.

“Stalna u svijetu samo mijena jest”, napisao je Gundulić, pjesnik koji je pisao o Orijentu u vrijeme kad se kolonijalizam tek začinjao, a živio je u maloj i samostalnoj državici koja je opstajala na granici Istoka i Zapada upravo zahvaljujući trgovini s obje strane i uvažavanju svih kultura.

Natrag k Ambery, odnosno Ambré, i pitanju: što s ambrom, riječi koja je u hrvatski jezik došla iz arapskog, preko latinskog (istim putem kojim je stigla i u francuski i engleski) i tome kako napraviti pridjev koji nam sad jako treba.

Amberski (parfemi)?
Ne, jer parfemi koji pripadaju preimenovanoj grupi ne pripadaju ambri, nego su s njom u nekoj vezi, odnosno – po vrsti nisu posvojni pridjevi, nego odnosni.

Usput, nije teško biti u vezi s ambrom.

Taj je akord plod parfumerske imaginacije, a može biti napravljen od različitih materijala i mirisati različito, baš kao što je i riječ Orijent, protiv koje se dio svjetskog tržišta pobunio, i u narativima i u mirisima kreacija stvoren, odnosno rezultat imaginacije i vizije njegova kreatora, a to je Zapad.

Razmislite i o ovome:

I smisleno, “ambra” je poprilično adekvatna zamjena za ime parfemske grupe, jednom kada se odmaknemo od jednostavnosti i doslovnosti i vratimo u fokus parfumerstvo.

Je li bolje: “(Parfem) od ambre”?

Jednako ne, jer ne kažemo niti “parfemi od drva”, “parfemi od cvijeća”.

Amber parfem… pa čak i ambrastični?
Ili možda bolje – ambreni? Ili – amberni?

Amberni i ambreni je definitivno dobro, ali nije posve isto, jer su ta dva pridjeva, koja se tvore istim nastavkom -(e)ni i znače isto, tvorena od dvije oblikom različite imenice, koje također znače isto.

Amberni je izveden od riječli amber (amber+ni).

Amber se koristi u bliskim uzajamno razumljivim jezicima, no ja ju nisam pronašla u hrvatskim rječnicima stranih riječi, dok je riječ ambra tamo.
Prema tome, ako jezik kojim govorite poznaje imenicu amber i nemate razloga uvažavati pravila jezika kojim ne govorite, jer hrvatski nije vaš jezik – koristite amberni.

No, ako vam je stalo do razlike, a inače koristite riječ ambra, onda bi bilo bolje da pridjev napravite iz pomoć osnove ove riječi (kada se izbaci nastavak -a, ostaje “ambr”) i nastavka – eni.

Tako dobivate ambreni.

No, kako ta razlika i nije parfemski bitna, u našoj maloj zajednici nitko zapravo neće misliti da griješite.

Da, ambra i Orijent su teške riječi, pune različitih i plutajućih značenja, nestalnog konteksta – nije jednostavno, ali da to niti ne treba biti.

S pridjevom ” Ambery/ambreni” vratili smo/dobili mnogo nekontroverzniji i uključiviji parfemski naziv.

Dobili smo još nešto – povratak na jedan dio Osmotekine tradicionalne francuske klasifikacije, koja ne povlađuje jednostavnošću, ali je dosljedna.

Pojam “orijentalni parfem” sada nestaje, ali ja smatram da to ne znači da unatrag treba brisati i njegove tragove.

To znači da sam izmijenila oznake ispod postova, u skladu s dominantnom klasifikacijom.
Nadam se da se nitko neće osjetiti povrijeđen, jer sada više nema niti “orijentalnog parfema”, niti “orijentalno cvjetnog”, niti “orijentalno drvenog”.
Sve oznake na Mirisnoj sada sadrže novo ime: ambreni.
Kada kliknete na oznaku, pojavit će vam se isti postovi.

Međutim, unutar postova, u tekstovima koje sam objavila prije promjene u Fragrance Wheelu, neću brisati i mijenjati pojam “orijentalni”, ako piše.

Pretpostavljam da svi znamo čitati datume, a datum nije skupina brojeva, već i nešto znači.
Prije svake priče u koju namjeravamo uključiti povijest, kontekste, uzroke i posljedice i prije bilo kakvog brisanja ili retuširanja onog što je plod vremena u kojem je nastalo, treba znati pročitati datum.

Kao autorica poštujem svoje čitatelje tako što unaprijed ne zaključujem da oni koji čitaju Mirisnu ne uspijevaju izaći na kraj s tako jednostavnom stvari.