Ormonde Jayne: kolekcija La Route de la Soie (2020)

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin

Tanger, Damask, Levant i Byzance

Izlazak La Route de la Soie kolekcije čekala sam s uzbuđenjem otkako sam pročitala najavu Ormonde Jayne. Zaintrigirana, uskliknula sam bez riječi: Konačno je to netko napravio!

Prisjećajući se imena svih parfema koji u svom imenu imaju riječ “svila” , a povrh toga i svih parfema i kolekcija inspiriranih putovanjima, začinima, tkaninama, ili onih koji su inspirirani Istokom, pomislila sam: “Put svile je tako velika tema i tako važan, zbilja me čudi da do sada još nitko to nije napravio!”

Da, Put svile je doista velika tema: samo razmišljajući o kolekciji koja će konačno interpretirati mrežu dugih, nesigurnih, a katkad i opasnih kopnenih puteva koji su tijekom više od 1500 godina vodili od Mediterana duž cijele Azije do daleke Kine i natrag, povezujući Daleki Istok s Europom bila je dovoljan razlog za uzbuđenje. Zamislite sve mogućnosti koje ovakva povijesna tema nudi: golem i različit geografski prostor za inspiraciju, beskrajne mogućnosti interpretacije, mogućnost različitog fokusa, igru mirisnih utjecaja, istraživanje i propitivanje načina na koje gledamo na ono što danas njegujemo i nazivamo svojom vlastitom mirisnom i kulturnom baštinom. Da, bila sam zaintrigirana!

Broj nula, kišobran, anestezija – da spomenem samo neka dobra koja su nam stigla Putom svile – danas su dio naše svakodnevnice. Dok presavijamo papir, ili čitamo knjigu uglavnom nećemo razmišljati o tome da je papir stigao u Europu Putom svile, u trgovini i razmjenama s Kinom. Otvarajući kišobran, vrlo mali dio nas pomislit će na njegovu domovinu, također Kinu. No, čak i kada znamo povijest i izvorno porijeklo stvari, rijetko razmišljamo o tome da su uvezene. papir, kišobran, kompas, nulu ili, primjerice, seizmograf naša je kultura, a onda i mi osobno, u potpunosti internalizirala.

Temelji cjelokupnog kulturnog identiteta i znanosti, a onda i naše svakodnevnice izgrađeni su na znanju i dobrima koji su do nas došli s Istoka, Putom svile. O orijentalnom dijelu našeg naslijeđa danas razmišljamo kao našem, zapadnom znanju i baštini.

Podvlačeći crtu ispod svojih nemalih očekivanja, pokušavala sam okupiti sve čega sam se mogla prisjetiti o Putu svile oko prvih pomisli: “Konačno je to netko napravio!” i “Pitam se kako to da ova tema nije iskrsnula puno prije….””, dogodio se obrat: pomislila sam kao svaka parfemska kreacija ikada stvorena oko smirne, tamjana, kardamoma, vanilije, cimeta ili papra (da spomenem samo neke) u sebi nosi odjeke priče o Putu svile.

Povijest parfumerstva – rođena u renesansi u istom stoljeću kada su kopneni putevi trgovine i razmjene kroz Aziju zauvijek zatvoreni – odjekuje pričom o Putu svile, također. Europsko parfumerstvo razvilo se na znanjima i tehničkoj platformi također uvezenima s Istoka, Putom svile: uz maceraciju (poznatu već u najstarijim civilizacijama), destilacija esencijalnih ulja (izumljena u 8 stoljeću) pristigla je iz arapske kulture i rezultat je arapskih znanja i vještina. Arapi su također bili prvi koji su destilacijom fermentiranih šećera destilacijom proizveli etilni alkohol, ustupajući tako svjetskoj baštini novo otapalo esencija. Sva ta znanja su do Europe pristigla u arapskim Putom svile, u arapskim rukopisima, i jednom kad su prevedena na latinski (12. – 15. stoljeće) te kako uklopljena u zapadni civilizacijski krug i temelje moderne Europe – povijest modernog parfumerstva mogla je započeti. Na neki način, svaki parfem ikada proizveden u Europi u sebi nosi priču o Putu svile. A ipak – sve do sada – ova tema u parfumerstvu nije bila obrađena…

U studenome 2020., sa svih sedam dijelova La Route de la Soie kolekcije ponosno predstavljenima, Linda Pilkington, osnivačica i vlasnica Ormonde Jayne, proslavit će 20-u obljetnicu postojanja kuće, koja je danas primjer sofisticiranosti i parfumerske izvrsnosti. Velike obljetnice su važne i zaslužuju biti obilježene velikim temama, a Put svile je tema od koje je teško naći veću.

SILK ROAD
(130 BCE - 1453 CE)

The Silk Road was an ancient network of trade routes which linked the east and the west. For over a 1500 years it was enabling the exchange of goods, knowledge and culture between separate parts of ancient world.

The network extended from Mediterranean to China for more than 1500 years - from 130 BCE, when the Han dynasty officially opened trade with the west, to 1453 CE, when the Ottoman Empire boycotted trade with the west and closed the routes.

By Silk Road the Europe was provided with:
silk, tea, spices (cinnamon, pepper, ginger,...), dyes, paper, medicine, gunpowder, precious stones,
porcelain and China (plates, bowls, cups, vases)...

From West to East these goods included: horses
(including saddles and riding tack) and other animals (dogs, camels), animal furs and skins, the grapevine and grapes, honey, glassware,
woolen blankets, rugs, carpets, textiles (such as curtains), gold and silver, weapons and armor.

Marco Polo (1254-1324) was a Venetian merchant and explorer who travelled to China and served the Mongol ruler Kublai Khan between c. 1275 and 1292 CE. Polo’s adventures are recounted in his own writings, The Travels, where he describes the peoples, places, and customs of the East, including the fabulous court of the Kublai Khan.

The Travels (Il Milione) caused a sensation and was one of the principal factors in creating a lasting image in European minds about China and exotic East. Up to this day his Travells are in top five most red books of all times, including The Bible and Kur'an.

The greatest value of the Silk Road was the exchange of culture and knowledge. Art, religion, philosophy, technology, language, science, architecture, and every other element of civilization was exchanged along these routes, carried with the commercial goods the merchants traded from country to country.

By Silk Road the Europe was provided with knowledge, skills and inventions that changed her way of life and western history: a paper, a compas, sextant, astrolab, seizmograf, number zero and algebra, anaesthesia and medical procedures, the foundations of chemistry, the postal service, ... and many, many more.

The closing of the Silk Road forced merchants to take to the sea to ply their trade, thus initiating the Age of Discovery which led to world-wide interaction, western-world dominance and colonialism, but also the beginnings of a global community.

previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow
Shadow
Slider

Ovdje je sažeto ponešto o važnosti Puta svile…

Linda Pilkington odabrala je put od zapada prema istoku:: Tanger, Damask, Levant i Byzance su predstavljeni u travnju, a promocija posljednja tri parfema iz kolekcije najavljena je za listopad 2020.

Suprotno očekivanjima, srž prva četiri dijela kolekcije otkrila mi se tek onda kada je dosadnjikav povjesničarki “bug” u meni zaboravio na povijest, zemljopis i sve ostale narative koji su danas neizostavno (i nažalost) vezani čak i uz parfeme kada se na bilo koji način dodirne tema kompleksnih veza Istoka i Zapada.

Marko Polo, moj navodni zemljak iz 13. stoljeća, svi nepoznati trgovci i putnici koji su kroz mnogo stoljeća zarađivali za život donoseći u Europu kinesku svilu, začine i – najvažnije – istočna znanja (i kugu, ali to je opet moj povjesničarski “bug”) pri prvim testiranjima postali su pozadina parfema. Parfemi prenose značenja u najizravnijem i najčišćem obliku, i možda sam trebala baš direktni mirisni udar u limbički sustav kako bih premostila znanja nataložena putem riječi i shvatila koncept i interpretaciju Ormonde Jayne:

Kolekcija La Route de la Soie nije zasnovana na interpretaciji dalekih zemalja, povijesnoj razmjeni i uvezenoj baštini. Prva četiri parfema ne izazivaju nas da razmišljamo o kompleksnom zapadnom identitetu i orijentalnim utjecajima iz vremena predkolonijalne, predimperijalističke povijesti Europe.

Upravo je suprotno:

Po istom principu po kojem, dok čitamo neki sadržajno bogat i prelijepo ilustriran časopis (Vougue, primjerice), ne običavamo razmišljati o tome kako je papir uvezen iz Kine, također – dok mirišemo gurmanac – ne razmišljamo o vremenima prije nego što je rođeno parfumerstvo. No, to ne znači da su izvori potpuno nestali – slaveći svoju povijest i povijest Ormonde Jayne, Linda Pilkington podsjetila nas je i na povijest parfumerstva:

Prva četiri parfema iz La Route de la Soie kolekcije poslužena su sa sofisticiranom lakoćom u najudovoljavajućoj modernoj formi – gurmancu, u izravnoj liniji potomku orijentalnog parfema. Predstavljeni dio kolekcije prenosi ideju kako povijesni utjecaji opstaju tek ako su duboko usvojeni i internalizirani, a onda modernizirani i transformirani i u potpunosti je o nama i o sada, o sadašnjim i globalnim mirisnim profilima i ukusima.

ideja o globalnoj internalizaciji koju Ormonde Jayne kroz La Route de la Soie servirala u formi gurmanskog parfema predstavljena je na iskren i konceptualno dosljedan način: doista se ne mogu sjetiti kuće čiji je koncept i duh stvaranja kroz punih 20 godina dosljedno odražavao i jasnije ponosno isticao orijentalno nasljeđe kao neodvojivi dio svog vlastitog identiteta. Orijentalni utjecaj je ponosno naglašen kao temeljni nositelj mirisne poetike Ormonde Jayne, a Istok je u parfemima ove kuće uvijek interpretiran s emotivnom bliskošću s kojom pristupamo prijatelju s kojim nas povezuju neraskidive veze.

Ormonde Jayne
U stvaranju Ormonde Jayne cilj mi je bio spojiti elemente za koje smatram da određuju istinsku eleganciju: kvalitetu engleske umiješnosti, umjetnost francuskog parfumerstva i senzualnost i prirodnu harmoniju Istoka”, Linda Pilkington
Ormonde Jayne službena stranica

Prva četiri dijela La Route de la Soie kolekcije nazvana su prema dva grada (Tanger i Damask) i dva povijesna područja (Byzance and Levant), Vodeći akordi i kompozicije sva četiri parfema – gurmanska, ali ne samo – jasno naznačavaju ideju o vezi toponima i mirisa:

Tanger (tangerine!) donosi izravnu asocijaciju na jestive citruse. Malo tko, također, neće odmah povezati Damask s ružama.

Levant i Byzance su kompozicije nazvane po povijesnim područjima, a ne gradovima, a naglašena raznovrsnost akorda različitih profila iz različitih mirisnih grupa naglašava pluralnost. Byzance / Bizant – povijesno istinski heterogena i unutrašnje različito, multikulturalno carstvo – spaja voće, mlijeko, kožu i cvijeće, a Levant – ni povijesno, a ovdje niti mirisno ne toliko unutrašnje raznorodan – je predstavljen buketom različitog cvijeća.

Na nazivima i generalnom opisu prestaju izravne asocijacije, a kreacije se dalje upućuju isključivo na ekskluzivno područje parfumerstva i osjećaje.

Tanger

Sunce pada po malenim cvjetovima nerolija u punom cvatu. Od zore do sumraka mijenjaju se samo naglasci i sjene.

Pri otvaranju, još hladnjikav zrak zasićen je mirisnom svježih latica nerolija: svijetli, iskričavi citrusi postupno, ali vrlo brzo postaju topliji, dojam je da prate sunce koje se penje prema zenitu. Početni dio razvoja Tangera miriše kao da sam upravo ubrala malu, okruglu i zrelu tangerinu – slatko-zlatno i toplo utjelovljenje mediteranskog sunca – i protrljala ju među dlanovima. Koža na koži.

U srcu Tangera nalazi se kremast ylang-ylang, a kroz toplu cvjetnu kremastost i dalje se probijaju citrusni akcenti, onako kako što živahni cvrčci podižu ugođaj vrućeg ljetnog podneva. Kako parfem klizi u dublje u drydown, kao da se smiruje i približava poslijepodnevnoj siesti: slatkoća postaje gušća i naglašenija, a svijetli i svježi faseti postupno se nadomještaju blagom sjenom. Tanger se posve sliježe u balzamičnu bazu benzoina i vanilije, a slatkoća (prethodno voćno vesela i osunčano cvjetna), sada ostavlja dojam smirenosti. Tekstura baze podsjeća na bogat tepih – pretpostavljam da mekan i plišan efekt dolazi od trunčice mahovine i kašmirana. Uglavnom zahvaljujući kašmiranu, na kraju razvoja, uz kožu, u tihom gotovo sutonskom finalu, Tanger me podsjetio na miris tople terakote i suncem izblijedjelog kamena koji, nakon što je cijeloga dana upijao sunčevu vrućinu, i dalje toplo reflektira mediteranski suton.


Note (iz službenog opisa) : Ylang Ylang, talijanska mandarina. talijanski bergamot, ružine latice, drvo kašmira, neroli, mahovina, suha ambra, madagaskarska vanilija, balzamični akord.

Damask

Damask je radijalan voćno-cvjetni parfem izgrađen oko moćne, duboke i oble ruže, sa zanimljivim zaokretima: rafinirano-veseo gurmanski sloj uozbiljen je i kontrapunktiran je senzualnim mošusom te, u drugom dijelu razvoja, ukroćen mineralno-drvenom svježinom.

Damask se otvara kao obilje ruža: na vedar i sunčan dan, velike i potpuno procvale crvene i ružičaste ruže skupile su se na voćnoj gozbi. Moćne ruže su pokazale svoje najljepše svilene latice-haljine, pod ispod svilenkastosti se nesamozatajno nazire i sjaj – svjetlucava uljanost ruža.

Premda rascvala veličanstvenost sugerira rafiniranu zrelost, atmosfera ne može biti opuštenija i vedrija, kao da ruže iz Damaska poručuju: “Gostimo se i budimo sretni!”. Voće je posluženo, boje crvenih i ružičastih bobica odgovaraju i ukusima i nijansama ruža, no u ovom fruity floralu niti kapljica soka iz bobica nije se prolila, niti jedan sitan plod nije zgniječen! Rafinirana kontrola upravo voćnog sloja suptilno i elegantno je izbjegla sve moguće zamke običnog, “pučkog friuty-florala”.

Dublje u drydownu, kada su ruže već site, netko je otvorio prozor, pa blag, svjež i blago mineralan zrak struji i osvježava ruže zasićene bobicama. Mošus je ovdje: živ i obao, jasno udaljen od oblačka izbijeljene čistoće, blago tjelesno aluzivan. Mineralni i blago hladni tonovi koji dopiru iz pozadine, pomiješani s zrelo-senzualnom toplinom mošusa u parfem koji je započeo kao razdragan floral-fruity donose intrigantnu dvojnost, kao da ovaj floral-fruity dolazi sa suptilnim upozorenjem:

Ove kraljevske gospe-ruže, prelijepe u punoj razdraganoj vedrini i očaravajuće u načinu na koji su uživale u voću, one svejedno negdje pod svojim latičastim haljinama imaju trnje, znaš? Ti njihovi trnovi mogli su probiti kožu bobica, ruže su mogle i zgnječiti plodove. Radi se samo o tome da damaskanske ruže to nisu željele… Danas.


Note: crni ribiz, talijanski bergamot, kruška, ruža, jasmin, crvene bobice, mineralna ambra, mošus, vetiver.

Levant

Levant se donekle razlikuje od prethodna dva živahna i vedra sudruga u kolekciji. Radi se o lijepo izvedenom, ali prilično konvencionalnom cvjetno-drveno-mošusnom parfemu u kojem je buket delikatnog i suzdržanog svijeća položen na mošusnu i drveno-ambrastu bazu.

Zamislite stručak raznovrsnog cvijeća pretvoren u delikatnu i svježe-cvjetnu auru, nezaslađenu i pomalo suzdržanu. Introvertan duh ovog parfema asocirao me na mlado i nježno svjetloputo lice s velikim tamnim očima, koje ozbiljno i bez osmijeha, ali ne i tužno, kroz zavjesu gleda živost i život ulice. Kroz više testiranja ostala sam donekle podvojena prema Levantu. Čini mi se “ne dovoljno različit” od popriličnog broja laganih, neobvezujuće svježih i karakterno mlađahnih cvjetno-drveno-mošusnih parfema, ali samo ako ne razmišljam o njegovom bitno različitom karakteru: Levant posjeduje vrstu duhovne i izvanvremenske mirnoću i introvertiranu promišljenost koja ga izdvaja iz mnoštva “pučkijih” mirisnih srodnika.


Note: bergamot, tangelo, mandarina, ružine latice, đurđica, božur, narančin cvijet, jasmin, cedrovina, ambra, mošus.

Byzance

Zasigurno najgurmanskiji od četiri predstavljena parfema, Byzance je krasno izrađen mekan i slojevit orijentalac, pun složenih naglasaka i interakcija te sporog, ali vrlo zaigranog razvoja. Suprotno Damasku, u kojem je bobičasto voće servirano kao gozba na otvorenom, Byzance je bobice posložio u komornoj i intimnoj atmosferi.

Mirisne, sočne, i slatke bobice, iznimno nježna i svijetla antilop koža, punokrvna mliječnost te iris s kremastim, drvenkastim i pudrastim fasetima kreiraju atmosferu šaputave bliskosti, namazanih usana, baršunaste kože i okusnog zadovoljstva.

Byzance miriše gotovo kao mirisna kulisa neke posve suvremene 1001 noći. i predstavlja naizgled jednostavnu, a vrlo zapretenu i slojevitu igru senzualnog gurmanluka. Iako sam na počecima drydowna imala osjećaj kao da mirišem desert (panacottu, možda) poslužen na mekom antilopastom podlošku, no Byzance priča svoju priču, vrti se i zavodi bez da upadne u zamku zaključaka – da, radi se o grumancu, ali i o omatajućem i intimnom orijentalnom parfemu.

Od samog vrha pa do dna razvoja Byzanceom dominira obilje laktona. Prožeta orašastim drvenim fasetom, vanilijom i mirisom bobica, zavodljiva mliječna i kremasta tekstura omotana u blago pudrast iris poigrava se mirisnim asocijacijama na zagrijanu kožu njegovanu najfinijim kremicama. Iznova ambivalentno, niti asocijacije na kozmetiku i njegovanost nisu jednoznačne: bobičasto voće izokreće izravan lipstick mirisni motiv u smjeru sjajila za usne s voćnim okusom – mlađeg, slađeg i zaigranijeg. Konačno, u dubljem drydownu, plišana tekstura uglađenog antilopa i smirenog irisa kao da ukroćuje zaigranost voćno-mliječnog sloja i donosi ravnotežu. a Byzance – doista složena i očaravajuća kreacija – miriše zanosno, rafinirano i razigrano, odmah pristupačno i toplo, meko intimno..


Note: crni ribiz, mliječni akord, crvene bobice, bijelo drvo, kašmiran, iris, mahovina, antilop, madagaskarska vanilija, balzamičan akord

Osobni potpis Linde Pilkington na prva četiri dijela kolekcije koja oživljava Put svile predstavlja dirljivo lijep način slavljenja ne samo povijesti kuće, već i zajedničke povijesti Istoka i Zapada – povijesti svih nas. Vjerujem da umjetnička interpretacija ne mora doslovna kako bi bila vjerna. Vjernost u prva četiri dijela La Route de la Soie zadivila me na toliko razina: osim vjernosti osobnoj kreativnoj viziji i povijesti kuće Ormonde Jayne, kolekcija svjedoči i o vjernosti duboko internaliziranom nasljeđu Puta svile.

Nakon upoznavanja bliskoistočnog dijela La Route de la Soie, i dalje ostaje radoznala hoće li parfemi nazvani po dalekoistočnim područjima, a čije je predstavljanje najavljeno za listopad, biti jednako autorefleksivne interpretacije i jednako duboko ukorijenjene u globalnu mirisnu suvremenost.


Imenovanje – izvori

Tekst u slideru preuzet je većim dijelom iz članka Joshue J. Marka Putu svile /Silk Road , objavljenog u on-line enciklopediji Ancient History Encyclopedia.

Izvori slika upotrijebljenih u slideru: Ancient History Encyclopedia, EDSITEment, AP manuscripts, commons.wikimedia.org, Smithsonian magazine,


Prikaz kolekcije zasnovan je na osobno kupljenom discovery setu. Mišljena su samo moja.


Oznake

Napiši komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

O autorici

Iva

Pišem o parfemima koji predstavljaju autentične kreacije i osobitu mirisnu ljepotu, zarobili su moju pažnju i raspiruju maštu, nude izazovan mirisni iskorak u novo ili drugačije, ili mijenjaju način na koji sam sklona razmišljati.

Prati

Pretplata

Primaj nove objave epoštom

Pridružite nam se!

Scroll to Top