Nedavno mi je od jednog člana hrvatske parfemske zajednice stiglo pitanje vezano uz to “koliko je parfema zapravo u bočici”.
Pitanje je postavljeno uz solidnu količinu sumnje kako jedna od doista renomiranih parfemskih kuća lažno prikazuje da parfema ima, primjerice, 100 mililitara, a ima ga manje. Osoba je tu sumnju potkrijepila prilično elaboriranim prikazom vlastitog pokusa u kojem je mjerila i uspoređivala težinu istovrsne bočice istog parfema napunjene različitom količinom tekućine te onda ekvivalentno zaključila da se razlike u težini i iskazanom volumenu ne podudaraju te posumnjala na prevaru.
Kako smo skloni vjerovati u prevare i onda kada ih nema i kako su osobne procjene o tome varaju li nas ili ne itekako vezane uz naša specifična znanja, odlučila sam ponoviti par lekcija iz fizike, koje itekako imaju veze s parfemima.
Ukratko i unaprijed: prevara nema.
Ukoliko kupujete parfem u ovlaštenom distributivnom lancu, što jamči originalnost i tekućine (parfema) i njezine ambalaže (bočice), nema niti razloga za zabrinutost.
Prije nego objasnim kako volumen i masa parfema zbunjuju parfemoljupce, stvarno bih željela naglasiti da i veliki i jaki parfemski brendovi i male parfemske kuće itekako paze na deklarirana stanja, a varanje na količini tekućine u bočici nikako nije dio ničije poslovne strategije.
Krenut ću od osnova fizike:
Litra nafte i litra vode zauzimaju isti volumen – popune kocku veličine 10x10x10 centimetara.
Jednako kao i litra parfema.
Međutim, voda, nafta i parfem ne teže isto.
Ako izvažemo tu istu 10x10x10 kocku u kojoj su voda, nafta i parfem – dobit ćemo 3 različite težine.
Nafta će biti lakša od vode (zato i pluta na površini zagađene vode), a parfem blizu nafti, ili u pravilu još i lakši, ukoliko ne mjerite čisti ekstrakt, nego edp ili edt.
Razlika u težini izravno je vezana uz masu, odnosno specifičnu težinu, a ona ovisi o kemijskom sastavu svake od tih tekućina:
Specifična težina nafte je 0,82-0,94 kilograma po litri.
Specifična težina vode je 0,998 kilograma po litri.
Specifična težina denaturiranog 98% etanola, odnosno parfemskog alkohola, koji prosječno čini 80-85% parfemske tekućine u bočici je 0,79 kilograma po litri.
Posljedično – ako krenem obrnutim putem – ako u istu tu kocku od 10x10x10 centimetara, koja odgovara volumenu od 1 litre, pokušate uliti kilogram vode, parfema ili nafte – kocka će u slučaju vode biti posve popunjena, a u slučaju nafte i parfema dio sadržaja će se izliti, jer će lakše tekućine biti više.
Čista fizika, vrijedi za sve.
Dakle – kao i kod svega drugog, i kada se radi o parfemima- mililitre ne možete mjeriti vaganjem pa odbijanjem razlike u težini prazne bočice od težine pune bočice.
Ne možete vagati tekućinu, ako želite njezin volumen, a ne podatak o njezinoj masi, odnosno težinu.
Mililitraža koju u slučaju parfema zapravo želite izmjeriti je prostor/volumen koji masa parfema sa svojim specifičnom težinom zauzima.
Parfem pretačete, a on onda zauzima prazan prostor unutar bočice.
Stoga, ukoliko imate potrebu provjeriti je li prikazana/deklarirana mililitraža istinita – sve osim pražnjenja parfemske bočice pa objektivnog mjerenja volumena parfema u menzurama ili nečem sličnom je jalov posao.
Ok su i one ogromne injekcije od 10 i 20 ml koje se za nekoliko kuna mogu nabaviti u svakoj apoteci.
Iako su nam svima u kućnom okruženju puno lakše dostupne vage – one su potpuno krivi način dokazivanja koliko je tekućine u bočici.
Ukoliko vam je toliko stalo provjeriti je li vas – izmišljam nasumično: Tom Ford, Montale, Kurkdjian ili Chanel – prevario uvijek približno za 20% , pokušajte s prelijevanjem u certificirane bočice ili epruvete s oznakama mililitara.
I opet: prije nego što proširimo glasinu o parfemskoj prevari, dobro je ispitati, ili se preispitati.
Evo sad malo i specifičnosti koje se odnose na parfeme i tiču se upravo tih 20-ak posto “koji fale” pri vaganju.
Napominjem da dio koji slijedi uglavnom prepričavam. Sarah McCartney objavila je jednostavan i edukativam članak upravo o problemima s kojima se susreću mali parfumeri – indie i artisani – koji u svojim manufakturnim parfumerijama i laboratorijima rade parfeme.
Oni, naime, i važu i pretaču, jer je u proizvodnji parfema potrebno činiti oboje kako nitko ne bi bio uskraćen ili na gubitku. U velikim sustavima proizvodnje kakve su brendovi povjerili specijaliziranim laboratorijima, zapravo koncernima, i vaganje i pretakanje je sofisticirano automatizirano.
Za članove zatvorene parfemske zajednice Scentuhusiasm, koja funkcionira na Patreonu (članstvo u Scenthusiasmu se plaća, a minimalna članarina je simbolična 1 funta mjesečno, u duhu potpore edukaciji i potpunoj otvorenosti u vezi baš svih pitanja vezanih uz parfeme) Sarah McCartney objavila je članak: “Why won’t 100 gr go in a 100 ml bottle?”, a tamo su i detaljnije objašnjene zavrzlame i razlike između vaganja i pretakanja, odnosno mjerenja mase i volumena parfema.
Ne želeći kršiti pravila i prava na članak koji se posreduje uz uvjet članstva, mogu samo navesti najopćenitije:
Sirovine za parfeme kupuju se u kilogramima.
Nakon što se od raznih sirovina po parfemskoj formuli dobije ekstrakt parfema, i taj prozvod se mjeri u kilogramima.
Cijena parfemskog ekstrakta rinfuzo, bez troškova vezanih uz sve dodatne poslove, analizu, ambalažu… što već sve ne je i dalje cijena u kilogramima.
Nakon toga extrakt se razrjeđuje, odnosno otapa u parfemskom alkoholu u standardnim omjerima koji definiraju parfemske koncentracije (eau fraiche, edt, edp, parfum), i onda ta tekućina ide u bočice najčešće standardiziranog volumena (15, 20, 30, 50, 75, 100 ml).
Tu dolazi do razlike.
Kada se, primjerice, u 100 grama napravi omjer 12 ili 15% formule i 87-85% posto alkohola, tekućina izlazi iz bočice od 100 ml, iako težina ostaje ista.
Zbog toga je i logično da, ukoliko važete bočicu, umjesto da mjerite volumen tekućine, ispada da 100 ml onoga što ste izvagali ima otprilike 80% težine koju očekujete, odnosno da fali cca 20%, ovisno o koncentraciji i formuli u otopini.
To je upravo onih okvirno 20% koji su se na primjeru utakanja kilograma parfema u kocku od 10x10x10 cm (odnosno 1 litre) “izlili” i koji vam, ukoliko važete litru ili njezin 10-ti dio (100 ml) – “fale”.
Da se vratim na početak i podsjetim na specifičnu težinu alkohola koji čini većinu udjela u parfemskoj tekućini: alkohol je dvadeset posto je lakši od vode, ako već važete težinu i uspoređujete ju po navici s vodom kod koje je omjer litre i kilograma gotovo 1:1.
100 mililitara vode stoga će u bilo kojoj bočici, pa i parfemskoj, težiti gotovo 100 grama, dok će ista količina parfema otprilike težiti 80-ak grama, odnosno 20 posto manje.
Čak i ako se pitate što je s udjelom extrakta, odnosno formule, u parfemu – jer parfem ne čini samo alkohol – podsjetila bih da su sirovine uglavnom esencijalna ulja, a ona su – kao ulja – sva lakša od vode.
I opet je računica u redu.
Ništa ne fali.
Kada naiđete na bočice od 120 ml i 60 ml, koje nisu česte, ali ih ima, nekad se radi upravo o proizvođaču koji je odlučio zapreminom (volumenom) bočice obuhvatiti cijelu količinu koncentracije dobivene u decimalnom sustavu računanja mase, a ne volumena njegove formule.
Parfumeri delikatno paze na razlike između vaganja i pretakanja, dobro je znati zašto. U svakom slučaju, masa i volumen parfema usporedivi su kao kruške i jabuke.
Ni nama ne mjere masu, odnosno težinu, u litrama.
Prevare nema.
Postoji fizika. Iako se radi o parfemima, čak je i kemija za osnove ovog pitanja manje bitna.
Dobra praksa se učestalo nadzire, a prevare se kažnjavaju.
Za lagano i jednostavno posredovana znanja o parfemima toplo preporučam Scenthusiasm.
Toplo hvala parfemoljupcu željnom učenja i znanja koji je postavio pitanje i podsjetio me da sam na isto ovo pitanje već dvaput prethodno odgovarala ljubiteljima parfema i vage.
Pitajte. I dalje ću odgovoriti svaki puta u nadi da nećemo izbrzanim zaključcima proširiti informacije koje podjednako štete i parfemoljupcima i proizvođačima parfema.
Hvala na čitanju, Iva
