Jul et Mad: Nin-Shar

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin

Za prvi susret s niche kućom Jul et Mad odabrala sam Nin-Shar.
Ova relativno mlada pariška niche kuća postoji od 2012. godine, a nazvana je po kratkim oblicima imena njezinih osnivača, Juliena Blancharda i Madaline Stoica-Blanchard, koji su svoje parfeme  pozicionirali na granicu ekskluzivnog nichea. Danas bračni par krenuo je u poduzetnički pothvat s   navodno neograničenim budžetom za kreaciju mirisa  (barem tako priča kaže), a s mladim, ali već vrlo uspješnim kreatorima mirisa stvorili su do sada dvije kolekcije s ukupno 11 parfema, od kojih je najrecentniji iz 2017. godine.

Prva Jul et Mad kolekcija – Les Classiques – inspirirana je ljubavnom pričom osnivača kuće, a svaki od parfema lansiranih 2012. godine (Stilettos on Lex, Terrase A St-Germain, Amour de Palazzo) prestavlja jedno poglavlje ljubavne povijesti bračnog para. Već za prva tri mirisa primili su vrlo dobre i odlične stručne kritike. Kolekcija je kasnije nadopunjena još s dva parfema: Aqua Sextius (2014.) i Secrets Du Paradis Rouge (2016.), također hvaljena.

Druga kolekcija – nazvana Les White po englesko-francuskom spoju njihovog obiteljskog imena Blanchard – lansirana je 2015. godine s triptihom koji čine Nea, Garuda i Nin-Shar, a nadopunjena 2017. parfemima Mon Soul Desir i Fugit Amor.
Sve parfeme povezuje tema starih istočnih civilizacija.

Priča Jul et Mad je, kao uostalom veći dio niche priča, privlačna i dobro prezentirana: dvoje mladih ali formiranih ljudi (ona – Amerikanka, on – Francuz), susrelo se u jednom od lijepih kafića u pariškoj četvrti St. Germain, privuklo se na prvi pogled pa zaljubilo i vjenčalo, a onda su stvorili odmah uspješnu niche kuću koja i radi vrlo dobre parfeme, odnosno ne prodaje samo priču. 
Ukratko: bajka. 

Ovu bajku ponavljaju i prepisuju blogeri u gotovo svakoj recenziji bilo prve, bilo druge kolekcije.
Tek iz intervjua koji je Madaline Stoica-Blanchard dala Persolaise dobila sam priliku saznati dio priče koji je manje bajkovit, ali zato puno relevantniji:
Madalina Stoica, koja u kući Jule et Mad funkcionira kao neformalna kreativna direktorica, ima formalno obrazovanje s područja mode i kozmetike, a radila je u prodaji parfema i kozmetike za Macy, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u SAD, te kao freelancerica za dvije također i važne i jake maloprodajne kompanije, Barney i Bergsdorf te tako stekla iskustva u marketingu i maloprodaji. Nakon toga, Stoica je radila za distributera koji je na američko tržište doveo francuske niche brendove Annick Goutal i Histoires des Parfums te tako stekla uvid i vrlo važna i konkretna iskustva vezana uz prizvodnju i distribuciju niche parfema. U kontekstu ove informacije, odabir Robereta kao dobavljača parfemskih sirovina ne čudi, budući da su od visokokvalitetnih sirovina ove kompanije izgrađeni i mirisi Annick Goutal.
Nakon susreta s Julienom, Madalina je preseila u Pariz te kao marketing manager radila prvo za L’Artisan Parfumeur, a potom i za Dior. Odluku o pokretanju vlastite linije donijela je na poziciji marketing managera u prodaji Diorovih parfema za danas vrlo unosno azijsko tržište i pacifičku regiju. 

Kako god bilo, ni u kojem slučaju ne radi se (samo) o mladoj Amerikanki koja je u Parizu susrela čovjeka svog života, a onda je iz njihove ljubavi okrunjene brakom nastala visokokvalitetna i pažljivo pozicionirana kolekcija, koja je odmah, u iznimno živahnom i prenakrcanom niche sektoru, zapela za oko parfemskoj zajednici i kritici.

Hvala Persolaise na dekonstrukciji bajke, čiji su pažljivo probrani elementi sjano marketinški prezentirani.

Kako se radi o parfemima u višem cjenovnom rangu te su recenzije rijetke, a u dijelovima koje ja (za sebe) smatram riskantnima i donekle proturiječne, te kako naše parfumerije u ponudi još ne drže Jul et Mad, opsežnije testiranje linije još uvijek je na čekanju. I ovo prvo upoznavanje bi vjerojatno pričekalo da u jednoj od internetskih trgovina nisu osvanuli testeri parfema po cijeni koja mi nije ostavila puno prostora, a niti vremena za razmišljanje. Kolebala sam se između Stilettos on Lex, Terrasse St-Germaine iz njihove prve kolekcije te Nin-Shara i Garude iz njihove druge kolekcije.
Izbor je pao na Nin-Shar iz dva razloga: ovaj parfem, iza kojeg kao garancija stoji Sidonie Lancesseur (da spomenem samo Kilianove Straight to Heaven i Cruel Intensions, Lumiere Blanche Olfactive Studia i This is Her Zadig & Voltairea) dobio je najkonsistentnije dobre kritike, a i trenutno sam, posve suprotno toplom ljetnom vremenu koje je pred nama, u ružama i oudovima preko glave.
Nin-Shar je sve što sam očekivala, a onda još i malo više, u pozitivnom smislu.

Priča oko parfema kaže da je Nin-Shar babilonska božica biljaka, a različiti izvori Nin-Shar / Ninshar opisuju različito: kao božicu biljne plodnosti, božicu kamenog tla i stvoriteljicu horizionta. U Jul et Mad kažu da je parfem inspiriran babilonskim visećim vrtovima, jednim od 7 svjetskih čuda, zapravo krovovima palače, pretvorenima u vrtove.

Imam vrlo ambivalentan odnos prema pričama o  parfemima i oko parfema: uglavnom me odbijaju ili manje interesiraju priče koje se svode na bajkovite inspiracije za nastanak parfema, jer iza njih u pravilu stoji ghost-writer, u gorem slučaju marketinški službenik, a u boljem marketinški stručnjak. Nemam naviku kupovati niti odabirati za testiranje parfeme samo na temelju priče koja je smišljena unaprijed.  
S druge strane, iznimno me zanimaju sve priče koje život parfema kreira sam: primjerice, Michael Jackson, freaky izblijedjeli dječak bez djetinjstva i briljantan performer opsjednut bakterijama i ljudskom higijenom, nosio je Desperezov Bal a Versailles, koji miriše “prljavkasto” i univerzalna je referenca za animaličnost među klasicima. Ili: na kutijama Malleovih parfema, a zapravo probrane parfemske biblioteke koju objavljuje oba kuća,  nalaze se profili i autobiografije kreatora parfema, a na bočicama je putem njihovih imena jasno istaknuta važnost autorstva nad mirisnom kreacijom zato jer je konkretan događaj vezan uz kultni Diorov Opium naveo revoltiranog Mallea da prekine okamenjenu praksu u kojoj puno javno priznanje za parfemem tradicionalno prisvaja brend ili kuća, odnosno industrija. Naime, na obilježavanje i proslavu 35-e obljetnice kultnog Diorovog Poisona, parfema koji je definirao parfemsku estetiku 80-ih, a onda i parfemsku povijest, Dior je propustio pozvati Edouarda Flechiera, čovjeka koji je kreirao Poison i donio Dioru jako puno milijuna u raznoraznim valutama.
Takve priče volim.
U tom smislu posve mi je nebitno da su inspiracija za Nin-Shar bili babilonski viseći vrtovi (koji su i danas, zbog manjka izvora, znanstvena kontroverza, ali zato i sjajna fluidna podloga za parfemsku priču) i božica čije je područje mitskog utjecaja i mjesto u sumerskom panteonu još uvijek djelomično poznato. Dovoljan mi je parfemski kontekst linije: radi se o orijentalnim kreacijama koje u pozadini glavnog akorda imaju oud.
U osnovi, Nin-Shar je priča o bogatoj, zreloj i raskošnoj orijentalnoj ruži, a tu je priču Sidonie Lancesseur parfemski prekrasno ispričala.
  
Orijentalna ruža okružena je svime što ističe njezina lica i pojačava njezinu raskoš: slatko-oporim likerom, zrelom, džemastom voćnošću, tamnim zemljanim pačulijem, dimom, oudom, vanilijom, balzamima, drvetom i tračkom rahat-lokuma.
Sve je tu.
Stoga, da moram unaprijed serviranu priču povezati s babilonskim vrtovima, zasigurno bih zamislila da su ih prekrivali i s njih poput vodopada padali grozdovi grimiznih, otvoreno crvenih, rozih i mareličastih ruža te da je u idealiziranoj, orijentalnoj-mitskoj slici sve drugo bilo dizajnirano samo da istakne kraljevsku raskoš ovog cvijeta.

Također, unaprijed upozorenje: bilo bi poželjno da oni koji manje vole ružu kao parfemsku notu, ili posjeduju manji stupanj tolerancije na intenzivne ruže, Nin-Shar svakako testiraju prije kupnje.
Parfem predstavlja puno bogatstvo ružinih lica, a da raskoš ipak nije prerasla u zagušenost ili prenatrpanost s kojom bi se moj nos mučio.
Nin-Shar se otvara vrlo intenzivno: ruža se pojavljuje odmah, praćena gustim zasićenim citrusima, koji kao da se utapaju u njezinoj gustoći. Među notama otvaranja navodi se  ružin likvor. Nemam pojma kakav je to oblik ružine sirovine, no ova ruža jest sirupasto gusta i pomalo likerasta, a tekstura otvaranja je sirupasto žitka.
Iako se radi o “boozy” ruži, ona je ipak daleko od tamne i Montaleove boozy ruže, te uspijeva djelovati svježe, čemu vjerojatno pripomažu i citrusi. Ružu u otvaranju parfema prati davana, koju osjećam iznimno jasno tijekom prvog dijela razvoja parfema, a njezini se tragovi protežu sve do baze.
Moguće je i da je za boju parfemskog ekstrakta zaslužna velikim dijelom upravo davana.
Davana, inače uljni ekstrakt artemisije palens (koji ne treba poistovjećivati nikako sa svježim mirisom artemizijinog lišća) je zanimljiv sastojak: kažu da miriše različito na različitim kožama (što još nisam imala priliku detaljno provjeriti, ali hoću, pa ovdje slijedi apdejt), a ovisno o koncentraciji i okruženju također pridonosi različitim mirisnim kvalitetama: miriše sirupasto-slatko voćno (slično  marelici, a po nekim usporedbama i jagodama te bobičastom voću), ili resko biljno-terpentinasto.
Ovdje, u prvom dijelu razvoja Nin-Shara prisutne su obje kvalitete davane: na meni je voćna znatno izraženija. Da ne znam note, rekla bih da voćno otvaranje sadrži neko vrlo, vrlo zrelo voće, čak i džemasto voće, doista nekako “mareličasto”. Slatka davana doprinosi ukupnom dojmu guste žitkosti.
U otvaranju i prvih pola sata do sat razvoja, Nin-Shar miriše uglavnom kao slatka i blago pijana sirupasta, vrlo bogata i svejedno svježa ruža. Vrlo blago osjećam i neko kao biljno nejestivo lice davane, koje da je korektiv slatkoj žitkosti.
U kasnijem razvoju se voćnost i likerastost povlači u drugi plan (premda ne odlazi posve), a ružu polako obgrljuju drvene i neslatke note. 
Mirišući ružu-kraljicu, posve sam zanemarila priču o babilonskoj božici Nin-Shar i onome što se o njoj može pronaći i doživjela ružu ne kao božanstvo, nego kao arhetip moćne orijentalne vladarice koja razmetno ženski i razmetno kraljevski pokazuje veličanstveno bogatstvo koje je njoj na usluzi i njoj pod nogama.
Zrela, obla i opojna  – u punom smislu ženski moćna – ruža prvo odabire pačuli. S Kraljevskim Partnerom Br. 1 čini nenaporan  spoj –  klasičan i ne posebno karakterističan, ali iznimno lijep i nosiv, gust, dubok i bogat.
Pačuli je od zemljane vrste, on više baca kontrastnu sjenu na ružu, nego što zatamnjuje njezinu blistavu raskoš, ali i priododaje blago animalan miris tjelesnosti, daleko od skanka, ali ipak zamjetan.
Sredina parfema, u kojoj je ruža predstavila Kraljevskog Partnera br. 1, na neki način funkcionira kao odmak i predah od hedonizma slatko-likerastih nota, ali i kao uvod u ozbiljnu, duboku autentično bogatu orijentalnost koju donosi Kraljevski Partner br. 2 – oud.

U dubljem drydownu oud prostire pod noge kraljevske ruže punu raskoš orijentalne magije: mirise, zlato i tamjan, ili točnije: svoj miris – muževno čvrst, dubok i tamno kontrastan, zlato – slatku vaniliju i benzoin te  dim.
Ruža i oud doista su ovdje nebesko-kraljevski par, stvoreni da se prirodno združe i kraljuju kao orijentalni muško/ženski binarni mirisni arhetip, moćan ujedinjeni entitet. Gotovo sam se morala podsjetiti da je negdje u parfemskoj priči o ruži ranije bio i pačuli, kraljičin partner br. 1.

U ovoj fazi Nin-Shar istovremeno miriše resko i blago oštro po oudu, oblo i raskošno po ruži, te nešto tamnije i mističnije, jer obje note okružuje primjetna doza dima, kao da je dim fizička manifestacija interakcije ruže i ouda, kraljice i kralja.

Iako zadimljena, ruža je i dalje sjajna i svježa, ne gubi nimalo punoće, nije suša, nije tiša i nije nimalo potčinjena oudu.
Oud je kraljevski izbjegao zamke medicinalnog i fekalnog (čega se uvijek pribojavam) te uz snagu posjeduje orijentalnu eleganciju, koje je meni uvijek premalo u robustno-doslovnim Montaleovim oudovima.
Ova faza razvoja parfema traje značajno i čini mi se da srce parfema kuca baš ovdje u sredini razvoja, kada se srce ruže sljubi s oudom.
Tekstura je iz žitke s početka kliznula u drvenastu, ali prozračniju, a parfem postupno opet postaje nešto slađi, ali ne više i sirupast.

U najdubljem drydownu, prije nego što parfem nestane s kože, oud, Kraljevski Partner Br. 2, vjerojatno iscrpljen spava iza neke raskošne zavjese, a dim je izvjetren.
Ruža je opet sama sa sobom, nekako spokojna i mila, opuštenao umiljata i nerazmetno lijepa i opet je, kao na početku, okružena slasticama – sada su to meko-slatki benzoin i vanilija. 
Drvenost prethodnih faza u kojima je ruža bila uparena prvo s pačulijem, a zatim s oudom znatno je ublažena te od nje ostaje samo “orašasta”, nježna i nekako laktonična drvenost.
Prije nego što se parfem izgubi, s kože dolazi nježan i posve ženstven, gotovo gurmanski miris koji je vrlo blizak mirisu rahat lokuma.

Iskreno, nemam pojma kako se babilonski vrtovi dodiruju s ovim parfemom, a i posve mi je svejedno. 

Nin-Shar je uistinu u cijelosti priča o ruži: o kraljevskom statusu ovog cvijeta, o njezinoj raskoši i bogatstvu, o njezinoj oblosti i zrelosti, i o njezinom hedonizmu te njezinim punopravnim partnerstvima. 


Nin-Shar je tijekom dugog, kompleksnog i polaganog razvoja tijekom kojeg je moj nos doista dobio priliku jasno i postupno razabirati sva lica i mijene nota predstavio sve klasične orijentalne ružine akorde, a da niti jedan od njih – niti boozy, voćna ruža, niti akord ruža/pačuli, niti akord ruža/dim i ruža/oud, niti rahat-lokum akord nije učinio stereotipnima. 
Parfem je odmotavajući se klizio iz teksture u teksturu kraljevski dostojanstveno, a sva lica i boje ruže bila su podjednako jasna, svježa i oblo raskošna.
U konačnici, naglašena orijentalnost svakog segmenta ovog parfema niti u najzahtjevnijim dijelovima nije učinila Nin-Shar toliko zahtjevnim parfemom da bi bio nosiv isključivo  izrazitijim ljubiteljima pačulija, dima ili oudova. Nin-Shar se zapravo ponaša europski te ga smatram vrlo nosivim.
Sve ovo čini priču o kraljevskoj orijentalnoj ruži parfemski iznimno dobro ispričanom te vrijednom i mirisanja, i nošenja, i hvaljenja. 
Ukoliko volite ružu, a ukaže vam se prilika nabave bočice po povoljnoj cijeni – nemojte oklijevati. 

Topla preporuka.

  • IZNADPROSJEČNO- Parfem je kreirala Sidonie Lancesseur, a predstavljen je 2015. godine. 
  • PERFORMANSE – Parfemski ekstrakt se odmotava/razvija sporo. Najbolje je ne zabiti nos izravno na kožu, jer kao da se efekti nota tek na nekih 20-ak centimetara od mjesta nanošenja ujedinuju u puni miris parfema koji čini auru te koji će osjetiti netko drugi. Iako je to uglavnom tako kod većine parfemskih ekstrakata u kojima pretežu prirodni sastojci, imajte ovo na umu pri prvom mirisanju, jer je razlika u onome što nos uspijeva ubrati tik uz kožu i onog što biste osjetili ako se odmaknete i pustite da parfem dođe do vas značajna. Nin-Shar posjeduje značajnu progresiju, projicira umjereno do snažnije uz jasan mirisni trag te na mojoj koži traje 12+ sati.
  • SEZONA- Svakako se radi o intenzivnom, gustom i opojnom parfemu koji je pogodniji za hladnije doba godine. 

Napiši komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

O autorici

Iva

Pišem o parfemima koji predstavljaju autentične kreacije i osobitu mirisnu ljepotu, zarobili su moju pažnju i raspiruju maštu, nude izazovan mirisni iskorak u novo ili drugačije, ili mijenjaju način na koji sam sklona razmišljati.

Prati

Pretplata

Primaj nove objave epoštom

Pridružite nam se!

Scroll to Top